Split, (IKA) – Drugog, ujedno i posljednjeg dana XXI. međunarodnog teološkog simpozija, koji je o temi “Stid. Višeznačnost jednog osjećaja” organizirao Katolički bogoslovni fakultet u Splitu, u petak 23. listopada u velikoj dvorani Fakulteta održano je devet predavanja.
Program je počeo predavanjem Carmela Dotola (Pontificia Universita Gregoriana, Rim) “Teološko-antropološki vid srama”, koji je govorio o ljudskoj naravi kao dugu, o teološkom promišljanju koje izdvaja pitanje stida (srama) i njegovog značenja u priči iz Knjige Postanka, o stidu i sramu kao znakovima podijeljenosti ljudskoga stanja, o teologiji stida i iskustvu re-humaniziranja te o etosu stida između ograničenja, vjernosti i siromaštva. Potom je o temi “Ontologija stida u Miltonovu ‘Izgubljenom raju'” govorio doc. dr. Daniel Miščin (Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb), koji smatra da autor u tom spjevu iz 17. st razvija ozbiljnu metafiziku ljudi i ontologiju stida. Milton povezuje stid s grijehom i krivnjom te navodi istočni grijeh kao ontologiju čija je glavna popratna pojava stid. Smatra da temeljni problem nije plod koji je samo vanjski znak, već dvostruki prekid odnosa Adama i Eve: prekid odnosa s Bogom i odnosa među njima dvoje.
Nakon rasprave koju je moderirao izv. prof. dr. Ivica Žižić i kratke stanke, prof. dr. Stefano Tognacci (Pontificia Uneversita Salesiana, Rim) održao je izlaganje “Stid i sram u psihologiji”. Osvrnuo se na osjećaj srama u evolutivnom razdoblju i na manje ili više vidljive vanjske elemente srama. Govorio je i o odnosu srama i krivnje, o odnosu srama i psihopatologije te o vezi između depresije i srama. Dr. Stipe Buzar (Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb) izlagao je o temi “Prekršeni ugovor. Etičko istraživanje stida”. Cilj predavanja bio je pojasniti kada je moralno prigodno osjetiti stid. Zaključio je da je odgovor pozitivan kada je prisutna krivnja, a ona se pak pojavljuje samo u slučaju kada je prekršen neki etičko-društveni ugovor. Također je skicirao anatomiju stida te približio razlike između kulture srama i stida i kulture krivnje.
Kroz predavanje “Moralno-teološki pristupi osjećaju stida” doc. dr. Šimun Bilokapić (Katolički bogoslovni fakultet, Split) govorio je o određenju i funkciji spolnog stida u ljudskim odnosima i u konstruiranju osobnosti pojedinca te o povredama tog stida. Jutarnji dio završio je raspravom koju je moderirao mr. Boris Vidović.
Popodnevni program počeo je predavanjem dr. Jasminke Domaš (Hrvatski radio, Zagreb) na temu “Židovstvo i pojam stida u tradicionalnom učenju Tore i Talmuda”, u kojem je navodila mjesta u Tori i Talmudu u kojima se spominje stid te pojašnjavala kontekst. Približila je ulogu stida u judaizmu danas, a dala je i kritički osvrt na društvo u kojem živimo. O temi “Stid i sram: biblijski vidovi” govorio je doc. dr. Domagoj Runje (Katolički bogoslovni fakultet, Split) koji je pojasnio razliku između značenja i upotrebe pojma stida. Iznio je pregled hebrejskih pojmova za stid i sram u Starom zavjetu, s posebnim osvrtom na pojavu stida kod prvih ljudi u Knjizi Postanka.
Izlaganje “Stid i sram u islamu” održao je zatim prof. dr. Zekirija Sejdini (Institut za didaktiku, Sveučilište u Innsbrucku), koji je istaknuo kako je stid u islamu bitan dio vjere te ga smatraju u potpunosti korisnim, a proroku Muhamedu pripisuju osjećaj stida u velikoj mjeri. Razlikuju stid koji se odnosi na bližnje i koji se odnosi na Boga. Osvrnuo se i na životnu praksu muslimana i muslimanki u kontekstu stida, posebno tjelesnog. Po završetku rasprave koju je moderirao prof. dr. Marinko Vidović i stanke uslijedilo je predavanje “Emotivno zlostavljanje u kršćanskom kontekstu na primjeru osjećaja stida i krivnje” dr. Hannah Anite Schulz (Malteški duhovni centar, Koeln) koja je pojasnila pojmove i vrste zlostavljanja uz nekoliko konkretnih primjera. Govorila je o ulozi srama i stida kao sredstvima zlostavljanja i kao posljedicama zlostavljanja, a problematiku je smjestila i u kršćanski kontekst. Završnu raspravu moderirao je dr. Vidović.
Simpozij je zatvorio dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu izv. prof. dr. Anđelko Domazet, koji je izrazio zadovoljstvo što se iz zanimljivih predavanja dalo zaključiti da još uvijek postoji zdravi stid kao temeljna metafizička granica za čovjeka i izvor ljudskosti i duhovnosti. Spomenuo je češkog teologa Tomaša Halika koji je upozorio na bestidno ophođenje s tajnom, odnosno s Bogom. Dekan je to proširio na nekoliko područja: bestidnu psovku, preuzetno nagomilavanje svetih riječi i bestidnu šutnju o Bogu. Na samom kraju zahvalio je svima koji su sudjelovali u organizaciji i provedbi Simpozija.