Završeno obilježavanje 50. obljetnice dolaska karmelićana u Hrvatsku
Završeno obilježavanje 50. obljetnice dolaska karmelićana u Hrvatsku
Zagreb
Zagreb, (IKA) – Završni, svečani čin obilježavanja proslave 50. obljetnice dolaska karmelićana u Hrvatsku u karmelićanskom samostanu u zagrebačkim Remetama 22. ožujka okupio je brojne uzvanike i prijatelje Karmela, među kojima su bili i sisački biskup Vlado Košić, Predsjednica Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica s. Maria-Ana Kustura, vrhovna poglavarica sestara Služavki malog Isusa, provincijalke i provincijali, poglavari i poglavarice redovničkih zajednica u Zagreba, brojni redovnici i redovnice te vjernici laici.
U pozdravu provincijal Hrvatske karmelske Provincije sv. oca Josipa o. Vinko Mamić govorio je o prisutnosti karmelićana u Hrvatskoj, istaknuvši da je osnovni smisao dolaska karmelićana u Hrvatsku pomoć ljudima, briga za razvoj i “dozrijevanje one dimenzije ljudskoga bića koja nas osobno i kao zajednicu povezuje i ujedinjuje sa Stvoriteljem svega stvorenog” što je “do danas prioritet našega poslanja u Crkvi i svijetu”.
Tema priopćenja tajnika Provincije o. Jure Zečevića bila je “Pedesetogodišnja prisutnost Karmela u Hrvatskoj – prošlost, aktualno stanje i perspektive za budućnost”. Podsjetio je na višestoljetne veze karmelićana s Hrvatskom, primjerice na postojanje karmelskih samostana u Dubrovniku i Vrsaru još prije Reforme 16. stoljeća, kao i na pojedine karmelićane iz Hrvatske nakon Reforme, u 17. i 18. stoljeću. Ipak, intenzivniji kontakti počeli su krajem 19. st., zaslugom o. Gerarda Tome Stantića, sluge Božjega. Karmelićane je u Hrvatsku nadbiskup Stepinac pozvao još 1939., kada i bosonoge karmelićanke u Brezovicu, braća su te godine bila kupila i teren u Zagrebu, ali su zbog rata i drugih okolnosti u Hrvatsku došli tek dvadesetak godina kasnije, prvo privremeno u Hrvatski Leskovac kod sestara karmelićanki BSI, 1958., a onda godinu kasnije, 1959. u Remete gdje žive i djeluju do danas.
Hrvatska karmelska provincija sv. oca Josipa danas ima 48 članova, okupljenih u šest samostana, tri u Hrvatskoj (Remete, Split i Krk) te po jedan u Bosni i Hercegovini (Buško jezero), Srbiji (Sombor) i Bugarskoj (Sofija).
Govoreći o budućnosti i perspektivama Karmela, o. Jure Zečević istaknuo je dvostruku opasnost: na jednoj strani pogrešno shvaćanog pustinjačkog zatvaranja spram svijeta i na drugoj strani kvazimodernog, nekritičkog suobličenja svijetu, koje onda dokida ne samo karmelski i redovnički, nego i uopće kršćanski identitet. Potom je zaključio: ”Uz Karmel su se uvijek osobito vezivali pojmovi kao što su: duhovnost, molitva, ‘gorljiva akcija’ i autentična kontemplacija. To su okosnice pripadanja Bogu i zato hrvatski Karmel, djelujući u Hrvatskoj, treba nastaviti djelovati tim istim putem, preko svoji duhovnih centara, preko svoga karmelskog izdavaštva i preko kvalitetnih duhovnih ponuda”. Ali geslo nije ‘ili akcija ili kontemplacija’ nego ‘i akcija i kontemplacija’. Oboje objedinjeno u pravoj ravnoteži.”
Izlaganje “Percepcija redovničkih zajednica u kontekstu europskih integracija” održala je Andrea Mewaldt iz ustanove Open Europe Consulting u Münchenu.
U svom je predavanju među ostalim spomenula koncept kulturne dijakonije kao put kojim se ljude može pozvati u samostan i pustiti ih da sudjeluju u kulturi, obrazovanju i duhovnosti, spominjući dobar primjer benediktinaca na pašmanskom Ćokovcu. Braća pozivaju goste da izuče pisanje ikona i da kroz to vrijeme sudjeluju u životu zajednice. “Ponuda je to koja međusobno povezuje povijest umjetnosti, ekumenu i duhovnost. U Europi trebamo redovnike koji svoju posebnost, svoj način života i svoju odluku za to čine vidljivima i iskusivima za druge. Sudjelovanje redovničkih zajednica u građanskom društvu obrnuti je put kako izaći iz samostanskih zidina k ljudima”, istaknula je Andrea Mewaldt i zaključila: “Tu posebnost valja iskoristiti za pozornost javnosti i pri tome ostati autentični kao redovnici. Ne da bi se nešto prodalo, nego da bi se svjedočilo o Evanđelju.”
U programu je nastupio i zbor “Collegium pro musica sacra” pod vodstvom umjetničke voditeljice s. Cecilije Pleša, izvodeći napjeve karmelskoga korala i druge skladbe, a s. Božica Alojzija od sv. Lica, vanjska sestra iz Karmela u Brezovici, sve je u ozračje Karmela dojmljivo uvela nizom meditativnih pjesama na temu Karmela, probranih od nekolicine autora. Voditeljica programa bila je Iva Deković, studentica IV. godine Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prvoga dana obilježavanja obljetnice svečanu euharistiju zahvalnicu u župnoj crkvi u Remetama predslavio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Provincija je u povodu zlatnog jubileja izdala vrijednu dvojezičnu monografiju “50. obljetnica dolaska karmelićana u Hrvatsku”.