Zagreb, (IKA) – U svetištu sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu u Zagrebu svečano misno slavlje u povodu blagdana sv. Jeronima, nebeskog zaštitnika Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca, i završetka obnove svetišta predvodio je 30. rujna ministar provincijal o. Đuro Hontić. U propovijedi je napomenuo kako je Dan provincije proslavljen 27. rujna u Nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića, u blizini groba biskupa Jeronima Milete, franjevca konventualaca. Njegov primjer života i djelovanja u poniznosti i siromaštvu može biti svijetao primjer posebno današnjim franjevcima konventualcima, istaknuo je Hontić, a potom kratko predstavio povijesni razvoj Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca čiji počeci sežu u 1217. godinu. Osvrnuo se i na život sv. Jeronima koji je posvetio Božjoj riječi. Dolazak u crkvu, molitva, slušanje i čitanje riječi Božje, naša je briga da na ovome svijetu naša djela budu vođena svjetlom i duhom Božjim, istaknuo je Hontić.
Na kraju mise svima koji su pridonijeli obnovi crkve zahvalio je župnik o. Matin Jaković, a na sam tijek obnove kratko se osvrnuo stručni suradnik prof. Stanko Špoljarić.
Svetište sv. Antuna Padovanskoga smješteno je u neposrednoj blizini crkve Svetoga Duha koja je prvobitno sagrađena krajem 15. st. a ubrzo je postala mjesto hodočašća, posebice na uskrsni i duhovski ponedjeljak, pa su je tako nazivali i “zagrebački Emaus”. Franjevci konventualci protjerani s Cresa došli su u Zagreb, te im je nadbiskup Bauer dodijelio crkvu na Svetoduškom brijegu, gdje su 1922. godine podigli svoj samostan, te počeli pastoralno djelovati u zapadnom dijelu grada. Već na samom početku djelovanja osnovana su mnoga vjernička društva, a 1926. je sagrađen i Dom sv. Franje, prvi takav objekt u crkvenom vlasništvu. U svibnju 1929. šibenski biskup Jeronim Mileta je prigodom hodočašća u Rim u audijenciji papi Piju XI. predstavio ideju gradnje velike crkve Sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu. Papa je dao svoj blagoslov, te priložio novčani dar. Na sakupljanje priloga za gradnju crkve, potaknuli su i neki hrvatski biskupi. Na blagdan sv. Antuna 1931. blagoslov je kamen temeljca te započeta gradnja crkve po nacrtu arh. Juraja Denzlera. Župa sv. Antuna Padovanskoga osnovana je dekretom nadbiskupa Bauera 18. rujna 1931., a službeno započela djelovati 1. siječnja 1932. Glavni oltar blagoslovio je 12. rujna 1943. tadašnji zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. Unutrašnjost crkve uređena je prema zamisli ing. Vladimira Potočnjaka. U glavni oltar ugrađene su moći sv. Antuna. U potkrovlju ciborija nalazi se mozaik sa starokršćanskim simbolima izrađen po nacrtima Ljube Babića. Klupe, njih 36, prema broju godina života sv. Antuna, izrađene od slavonske hrastovine. Izrađene su po nacrtu arhitekta J. Denzlera, dok su rezbarije sa starokršćanskim motivima djelo ak. kipara Radoja Hudoklina, a prema mišljenju stručnjaka predstavljaju umjetničku vrijednost. Isti autori izradili su i ispovjedaonice na kojima su urezani natpisi iz Svetoga pisma vezani uz sakrament pokore. Autor velike oltarne slike sv. Antuna je prof. Ljubo Babić. Autor postaja križnoga puta je slikar Vasilije Jordan, oltarnih slika u lađama slikar Tihomir Lončar, a kipar Vlado Radas je izradio kipove BDM i sv. Franje, dok je brončani kip na pročelju crkve izradio kipar Kruno Bošnjak.
Tijekom obnove koja je započela početkom srpnja, a završila ovih dana, osim vitraja i rozete, postavljena je nova elektroinstalacija i rasvjeta, te je očišćen kamen i obojeni u zidovi, dok je još u lipnju postavljen novi razglas. Obnova je rađena prema zamisli arh. Željka Kovačića.