Zadar, (IKA) – Dr. fra Michael Higgins, generalni ministar franjevaca trećoredaca, od 6. siječnja do 9. veljače boravio je u Hrvatskoj u kanonskoj vizitaciji triju regija Hrvatske provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša sv. Jeronima: zagrebačke, kvarnerske i zadarske u kojoj franjevci glagoljaši djeluju u samostanu sv. Mihovila u Zadru, župi sv. Ivana Krstitelja na zadarskoj Relji, samostanima u Zaglavu na Dugom otoku, sv. Pavla na Školjiću te sv. Josipa u Splitu. U Hrvatskoj 65 svećenika trećoredaca djeluje u 15 samostana i opslužuju 11 župa. Brojem od 1000 samostanskih redovnika u svijetu najmanja su grana franjevačke obitelji, no s redovnicama i laicima trećorecima najveća su duhovna obitelj u Crkvi. Jezgra hrvatske franjevačke provincije nastale prije 550 godina potječe iz Zadra, iz zajednice eremita Trećeg reda sv. Frane kod crkve Sv. Ivana na Relji, gdje su brinuli o gubavcima.

Tome je Redu pripadao i pokojni šibenski biskup Srećko Badurina. Na susretu s hrvatskim biskupima dr. Higgins razgovarao je i o mogućnosti pokretanja procesa beatifikacije biskupa Badurine. “Želimo slaviti spomen na njega, da njegov primjer franjevca, biskupa i osobe posvećene Evanđelju ne bude izgubljen. Svaki put kad dođem u Hrvatsku primijetim nastojanje da se sačuva živom njegova uspomena. Razgovarao sam u provinciji, s biskupima i kardinalom Bozanićem o mogućnosti pokretanja procesa koji bi mogao voditi beatifikaciji i kanonizaciji. Svi su me jako podržali. Bilo bi važno za nas kao red prikupiti sve što znamo o njemu i proslaviti njegovu uspomenu kao člana reda, da ga ljudi upoznaju”, rekao je Higgins, kojeg je pratio fra Zvonimir Brusač, tajnik kanonskog pohoda generalnog ministra franjevaca trećoredaca Hrvatskoj. Osamsto godina franjevačkog reda protumačio je u svjetlu papinske dozvole sv. Franji da javno propovijeda i poziva na pokoru. Dozvolu najvišeg crkvenog autoriteta smatra snažnom činjenicom. “Franjevci su članovi Crkve i kao takvi želimo surađivati s biskupima. To je naše poštovanje njih kao pastira i naše uloge suradnika s njima u brizi za ljude”, rekao je o. Michael. U susretu sa subraćom poručio je da je izazov živjeti Evanđelje tamo gdje jesi, u kulturi u kojoj jesi. U našem narodu identifikacija tog reda je s glagoljaškom tradicijom. To su redovnici koji žive vrlo blizu ljudima, čuvari su kulture. U Hrvatskoj je to bilo izraženo i prenošeno preko glagoljaštva. U drugim zemljama se izražavalo drugačije, npr. u Irskoj su imali mnoge redovnike i prije razvoja tamošnje Crkve. Njihov glavni rad tada bio je zaštita irskog jezika. Red trećoredaca ima izraženu narodnu karakteristiku, ostajali su u vlastitim državama i radili u svojim gradovima, živjeli blizu njih i činili djela milosrđa. Higgins je izrazio priznanje čuvanju povijesti razvijene prije više stotina godina, da je još uvijek postojana. “U Zadru, župi sv. Ivana gdje je bilo mjesto rođenja franjevaca trećoredaca u Hrvatskoj, još uvijek se mogu vidjeti tragovi gradskih zidina i mjesto gdje su živjeli franjevci. Zanimljivo je vidjeti da su još živi, i nakon stotina godina vidi se njihova vjernost karizmi”, rekao je o. Michael. Evanđelje mora biti dio toga kako se ophodimo sa svijetom, rekao je, dodavši da se nekad uhvate i u strujanje svijeta: sekularizaciju, individualizam, utjecaj medija. “Mi smo članovi društva pa možemo biti time i zahvaćeni. Vrijeme nam je izazov: dati što imamo i čemu smo posvećeni u suočavanju s onim što je popularno. Glavno je ispravno živjeti ono što propovijedamo. Kad kažem subraći ‘Budite franjevci’ znači da se ne trebamo opravdavati to da smo ljudi Evanđelja, da živimo u bratstvu, molitveno. Poseban način na koji postojimo u svijetu određuje tko smo. Kad nas čovjek sretne da ne pita ‘Je li on franjevac?’ On treba znati ‘To je franjevac'”, rekao je o. Michael.

Dr. Higgins diplomirao je psihologiju, sudjelovao je u Vijetnamskom ratu a u svojim 20-im godinama poželio je biti redovnik. “Potraga za zvanjem je osobna potraga koju svatko ima. To je potraga za nalaženjem svog mjesta u svijetu. Mislim da svatko ima želju za traženjem onoga čemu pripada”, istaknuo je i subraći u Hrvatskoj poručio da zapamte tko su – franjevci: toga se drže, to proslave i ne izgube to što jesu; da znaju svoju povijest, identitet i ispravno ga žive. “Isti savjet mogu dati Hrvatima: Znajte tko ste, proslavite to i budite svoji!” rekao je dr. Higgins, generalni ministar reda čija je karakteristika izrazita bliskost svom narodu i podrška njegovom duhovnom i kulturnom razvoju. Ta je kanonska vizitacija treći boravak Higginsa u Hrvatskoj, koju je prvi put posjetio 1998. g., a drugi put 2002. g., na proslavi 400 godina od ujedinjenja hrvatske provincije franjevaca trećoredaca s talijanskom.
U Europi trećoreci imaju dvije provincije u Italiji, jednu u Hrvatskoj i jednu u Španjolskoj; dvije u Americi i dvije u Indiji. Imaju više viceprovincija, tri delegacije, u osnivanju su nove provincije u Filipinima i Peruu. Posljednjih 70 godina razvijaju i misijsku djelatnost koja prvotno nije bila dio njihove karizme. Trećoreci pridonose i razvoju akademske zajednice. O. Michael doktorirao je upravljanje visoko obrazovnim ustanovama. Njegova provincija vodi Sveučilišta u Pensilvaniji i Ohiju. Utemeljili su i predaju na više od 20 sveučilišta u SAD-u.