Split, (IKA) – U Nadbiskupskom sjemeništu u Splitu završila je u subotu 29. kolovoza s radom trodnevna Katehetska ljetna škola za vjeroučitelje osnovnih škola, održana u organizaciji Nacionalnog katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH s temom “Procesi učenja i vrednovanja u vjeronaučnoj nastavi”.
Posljednjega dana škole predstavljeni su rezultati radionica kroz koje je prošlo 400 sudionika škole iz cijele Hrvatske. Temama radionica “Raznovrsnost smjerova, polja, ciljeva i metoda vrednovanja”, “Metode vrednovanja i samovrednovanja postignuća učenika”, “Učenik kroz vrednovanje” i “Vrednovanje i učenje uz ‘portfolio’ metodu”, kojima su sudionici pristupili ozbiljno i kreativno s velikim entuzijazmom, pokušalo se putem različitih metoda postići vrednovanje ne samo učeničkih dostignuća na razini znanja nego kvalitete cjelovitoga nastavnog procesa; dakle, vrednovati ne samo učeničko znanje nego i kvalitetu rada te njegove/njezine društvene odnose.
Potom je izlaganje na temu “Izdradba Nacionalnoga kurikul(um)a i katolički vjeronauk u školi” održao dr. Josip Baričević, član Vijeća za nacionalni kurikulum. Stavivši naglasak na ono “novo” što se u tom pogledu dogodilo nakon završetka javne rasprave o Prijedlogu Nacionalnoga okvirnog kurikuluma (NOK-a) i početka rada novoosnovanoga Vijeća za nacionalni kurikulum u ožujku ove godine, dr. Baričević izlaganje je podijelio u tri dijela. U prvomu je dijelu govorio o suvremenom kurikularnom pristupu u planiranju i programiranju odgojno-obrazovnog procesa u svijetu i u nas. U drugom je dijelu govorio o izradbi Hrvatskoga nacionalnog kurikula (HNK) u aktualnoj preobrazbi hrvatskoga predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, dok se u trećem dijelu osvrnuo na koncepciju, identitet i status katoličkoga vjeronauka u aktualnoj preobrazbi hrvatskoga školstva.
Ocijenivši dosadašnji rad Vijeća i postignutu razinu komunikacijske kakvoće, smatra da se u sljedeće dvije godine realno nadati izradi cjelovitoga Hrvatskoga nacionalnog kurikula (HNK), odnosno cjelovitoga Hrvatskoga nacionalnog odgojno-obrazovnog upitnika (HNOUP) za predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje koji bi vjerojatno imao pet dijelova/dokumenata: HNK za predškolski odgoj i obrazovanje; HNK za osnovnu školu; HNK za gimnazije; HNK za strukovne škole i HNK za umjetničke škole. Vijeće za nacionalni kurikulum donijelo je kratki jezgrovit opis obvezatnoga izbornog predmeta konfesionalnoga Vjeronauka i njemu alternativnoga predmeta Etike iz kojega se naziru, ustvrdio je dr. Baričević, sve bitne odrednice koncepcije, identiteta i statusa katoličkoga vjeronauka u aktualnoj preobrazbi hrvatskoga školstva na tragu suvremenoga kurikularnog pristupa u planiranju i programiranju odgojno-obrazovnoga procesa. U opisu, tako, stoji da je vjeronauk „u skladu s Ugovorom između Svete Stolice i RH (1996./1997.) te u skladu sa Zakonom o pravnom položaju vjerskih zajednica (2002.) i s provedbenim ugovorima između Vlade RH i pojedinih vjerskih zajednica (1999. i nakon 2002.) – konfesionalni izborni predmet za učenike svih razreda osnovne i srednje škole, koji nakon izbora postaje obveznim te se izvodi pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta. Ekumenski je i dijaloški otvoren prema drugim konfesijama, religijama i svjetonazorima. Posebno pridonosi upoznavanju, čuvanju i razvijanju vlastitoga vjerskog, etičko-moralnog i kulturnog identiteta, te upoznavanju i poštivanju vjerskoga, etičko-moralnog i kulturnog identiteta drugih i drugačijih”.

U raspravi koja je uslijedila, vjeroučitelji su se posebno zanimali oko upisa ili ispisa učenika s vjeronauka te o neusklađenosti održavanja nastave vjeronauka u školama misleći pritom na one škole u kojima se nastava vjeronauka, odlukom ravnatelja, odvija u suprotnoj/drugoj smjeni što nije prikladno te rezultira slabijim odazivom učenika na vjeronauk. Budući da je to, kako kažu, diskriminacija vremena i nepravda koja se nanosi vjeronauku, vjeroučitelji su u tom svjetlu predložili da bi bilo dobro ravnatelje škola “dovesti” na Katehetsku školu ili im barem putem dopisa od strane Agencije za odgoj i obrazovanje osvježiti pamćenje o novonastalim promjenama u tom vidu. Nadalje se govorilo o vjeronaučnoj olimpijadi te je dano nekoliko prijedloga koji bi olakšali rad vjeroučitelja.
Predstojnik NKU dr. Ivica Pažin potaknuo je vjeroučitelje na redovno praćenje “Katehetskog glasnika”. Također je obavijestio kako je ponovno pokrenuto doškolovanje vjeroučitelja za rad s učenicima s posebnim potrebama. U tom jednogodišnjem programu sudjelovat će 40 vjeroučitelja iz različitih biskupija. Polovicu troškova snosi HBK, a drugu polovicu pojedine biskupije. Po završetku programa kvalifikacija će prvi puta biti upisana u radnu knjižicu. Dr. Pažin istaknuo je kako je i to doprinos HBK da u nedostatku timova ljudi Crkva pridonese obrazovanju.
Na kraju je uime predsjednika Vijeća HBK za katehizaciju đakovačko-osječkoga pomoćnog biskupa Đure Hranića, koji se ispričao što nije mogao ostati do kraja programa, i NKU, zahvalio svima na aktivnom sudjelovanju u radu škole, osobito domaćinu Katehetskom uredu Splitsko-makarske nadbiskupije na čelu s predstojnikom mr. don Josipom Perišem na ugodnom domaćinstvu i dobroj organizaciji. Već nekoliko godina doživljavamo ljepotu zajedništva te dobar i kvalitetan rad koji nas uvijek iznova privlače u Split, kazao je dr. Pažin, poželjevši svim sudionicima dobar početak školske i katehetske godine.