Dubrovnik, (IKA) – Trećega dana duhovne pripreme u dubrovačkoj katedrali, u subotu 19. studenoga, uoči zatvaranja Godine milosrđa i Godine sv. Vlaha te blagoslova obnovljenoga svetišta, slavljena je misa koju je predvodio don Stanko Lasić, župnik župe Gospe Velike – katedrala. U propovijedi je župnik Lasić istaknuo važne činjenice vezane uz dubrovačku katedralu, između ostalog i Veliki potres iz 1667. godine u kojemu je katedrala bila među građevinama koja je najviše nastradala. Povezao je važnost katedrale Gospe Velike i zborne crkve Sv. Vlaha; premda je katedrala kao građevina starija od one Sv. Vlaha nikada među njima nije bilo rivalstva jer je to „dvojac koji je išao usporedo, zajednički, na korist i dobro našega Grada”. Dodao je kako stari Dubrovčani tijekom povijesti nisu štedjeli ulagati u umjetnička i kulturna dobra te je zahvaljujući njima, ali i svećenicima, katedrala uvijek bila bogata umjetničkim djelima. Na kraju je istaknuo kako je ipak „naše najveće dobro naša nebeska majka Gospa od Porata” te da „katedrala bez obzira na sva umjetnička bogatstva mora ipak prvenstveno biti mjesto za molitvu, liturgiju i štovanje, mjesto na kojem možemo slaviti Boga”.
Nakon mise uslijedila je svečana dodjela zahvalnica na početku koje su riječi zahvale rekli župnik Lasić i Miljenko Domijan, umirovljeni glavni konzervator Ministarstva kulture i biskupijski savjetnik za projekt obnove oltara i svetišta. Savjetnik Domijan je ukratko dao kronologiju događanja obnove katedrale nakon potresa iz 1979. godine i uređenja modernoga svetišta koje, kako je rekao, vjernici nisu nikada prihvatili. Istaknuo je kako su uz profesionalna postignuća svih koji su radili na obnovi utkane i mnoge emocije kojima se još više ističe vrijednost baštine toga Grada. Domijan je istaknuo da je obnova gotovo u cijelosti izvedena domaćim snagama jer su osim glavnog projektanta svi uključeni u projekt iz Dubrovnika i smatra kako je to dokaz da u Dubrovniku postoje ljudi koji mogu dostojno brinuti za nasljeđenu kulturnu baštinu svoga Grada. Pohvaljen je glavni projektant aktualne obnove svetišta arhitekt Boris Vučić-Šneperger, te izvođači radova Đivo Dražić i Miho Šuljak sa suradnicima.
Prvu zahvalnicu župnik Lasić uručio je dubrovačkom biskupu Mati Uziniću, nakon čega je mons. Uzinić podijelio ostale zahvalnice svima zaslužnima. Redom su to: uime Grada Dubrovnika gradonačelnik Andro Vlahušić, arhitekt Boris Vučić-Šneperger, Đivo Dražić, Miho Šuljak, Igor Fisković, Miljenko Domijan, Ivan Tenšek, Katarina Horvat Levaj, Zehra Laznibat, Antun Baće, Ivan Viđen, Denis Vokić, Matko Vetma, Tihomir Oreč, Margit Cetinić, obitelj Prlender, don Ivan Penava, s. Veronika Dunatov, tvrtka Građevinar-Quelin, Konzervatorski odjel u Dubrovniku, Zavod za obnovu Dubrovnika i Bratstvo Presvetog Sakramenta Dubrovnik. Posljednju je zahvalnicu dubrovački biskup uručio upravo onome koji svakodnevno brine za katedralu, don Stanku Lasiću. Zahvalnice je dobilo još nekoliko pojedinaca koji su se poticajem i radom istaknuli u zauzimanju na obnovi svetišta, no nažalost svi koji su trebali dobiti zahvalnice nisu taj dan mogli biti u Dubrovniku pa će im se one uručiti naknadno.
Na kraju dodjele mons. Uzinić uputio je riječi zahvale svima onima koji su na bilo koji način bili uključeni u obnovu. Dodao je kako jednu zahvalnicu nisu napisali, i to onu najvažniju, zahvalnicu Bogu. „Bez njegovih poticaja i njegove milosti ništa od ovoga ne bi bilo. U zahvalnosti Bogu želim zahvaliti svima onima koji su nama prethodili i za koje ćemo također kao što smo i dosada slaviti ovdje misu koja je najbolja zahvala i samom Bogu i svima njima”. Na kraju je izrazio nadu da će obnovljena katedrala biti poticaj za obnovu dubrovačke Crkve kako bi i ona duhovno bila jednako lijepa i skladna kao i barokna katedrala.
Nakon dodjele zahvalnica u prepunoj je katedrali uslijedio svečani koncert u čast obnove katedrale i završetka jubilarnih godina. Na koncertu su nastupili Dubrovački simfonijski orkestar pod ravnanjem dirigenta Tomislava Fačinija, a solisti su bili Ilijana Korać-Teklić i Siniša Galović. Orkestar je izveo djela L. Sorkočevića i W. A. Mozarta, ali i prvi put u suvremeno doba djelo domaćega dubrovačkog autora Gjure Kraljića iz 1830. godine koje se čuva u fundusu Glazbenog arhiva dubrovačke katedrale. Klapa Kaše izvela je dvije skladbe svoga voditelja Vicka Dragojevića od kojih se posebno ističe popularna Himna Gospi od Porata, a klapa Ragusa izvela je dva duhovna klasika u klapskoj obradi. Katedralni madrigalisti, stalni sudionici glazbenog života katedrale, pod ravnanjem Margit Cetinić izveli su gregorijanski koral Salve Regina i skladbu suvremenoga norveškog skladatelja K. Nystedta.