Zagreb, (IKA) – U Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu završio je 30. listopada s radom dvodnevni, četvrti po redu, Međunarodni simpozij crkvenih pravnika. Ovogodišnji simpozij imao je za temu “Vjernici, društva, pokreti”. U završnom obraćaju okupljenim crkvenim pravnicima, studentima kanonskog prava, te predstavnicima udruga i pokreta, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je radost toga okupljanja. Organizatorima je čestitao na ustrajnosti, a pravnicima na formiranju društva kanonista koje će omogućiti trajnost i daljnje organiziranje takvih skupova. Današnja rasprava govori o važnosti, ali i o tome kako mnoge stvari valja zajedno razjasniti, rekao je kardinal, te podsjetio kako je potrebno jasno podcrtati da Crkva, kao ni vjerska zajednica nisu udruge. Nezgodna je odredba našeg civilnog zakonodavstva koje kao da sugerira da je prvo potrebno biti vjerska udruga, a onda zajednica. Time se zakonodavac želio osigurati od registracija mnogih vjerskih zajednica. Naš broj petsto je minimalan, ako usporedimo s državama EU. Znamo da one dobro razlikuju povijesne Crkve i vjerske zajednice i novonastalih, i za novonastale traže uvjete mnoge zahtjevnije nego je to kod našeg zakona. Dobro je da se i u našoj javnosti stvara svijest da trebamo znati opravdati ono što živimo i što jesmo. Vjerničko društvo u Crkvi nije crkveno društvo, napomenuo je nadalje kardinal Bozanić, te istaknuo kako je naš problem s vjerničkim društvima u Crkvi, u našim biskupijama, da su se uslijed raznih razloga registrirali civilno i to nije registracija vjerskog društva, to je registracija civilnih udruga. Podsjetio je na razliku između društava kojima je Crkva pregledala statute, i činjeničnih društava, te istaknuo kako u konačnici i nije cilj da svi imaju pravnu osobnost, jer naposljetku i Zakonik pretpostavlja da će neki imati pravnu osobnost.
Drugoga dana simpozija prvo predavanje održao je dr. Josip Šalković. U Izlaganju “Granice” udruživanja, autonomija i ovisnost vjerničkih društava” uvodno je podsjetio na unutarnja i vanjska ograničenja, potom je govorio o autonomiji koju uživaju društva s obzirom na Crkvu, te naposljetku kroz nekoliko etapa prikazao kako se može pratiti pojedino društvo od nastanka, kroz redovni život i rad, privremene krize, te kao posljednju etapu istaknuo prestanak postojanja društva. Istaknuo je određene poteškoće u Zakoniku, kao i na potrebu dopune pravnih praznika iz Zakonika. “Društva s posebnim profilima” bila je tema dr. Ratka Radišića, koji je u predavanju obradio treće redove, društva posvećenih osoba, bratovštine, zajednice i neformalizirana društva. O “Kanonskoj konfiguraciji crkvenih pokreta” govorila je dr. Klara Ćavar. Predavačica je upozorila kako je ovdje riječ o vrlo kompleksnoj stvarnosti, jer s obzirom na pripadnike pojedinih pokreta možemo govoriti o čitavom Božjem narodu, tj. Crkvi u malom. Ističući kako djelovanje pokreta dotiče i različite kanone, podsjetila je kako dio autora smatra da bi bilo dobro donijeti papinski dokument, te podrediti djelovanje pokreta određenoj kongregaciji. No, ona vidi i u tome poteškoća radi raznovrsnosti djelovanja. Mr. Lucija Babić je u izlaganju “Društva i pokreti u partikularnoj Crkvi – očekivanja i izazovi” na vrlo slikovit način prikazala kako se djelovanje društava i pokreta može uključiti u djelovanje partikularne Crkve i to u različitim vidovima, poput uvrštavanja u pastoralne planove i programe biskupije, Biskupske sinode. Također je istaknula važnost formiranja biskupskih ureda za vjernička društva, kao i imenovanje biskupskih vikara.
O temi “Društva i pokreti u konkordatskom pravu” govorio je mr. Ivan Kovač. U prvom dijelu dao je prikaz pojedinih zemalja, dok je u završnom dijelu približio stvarnost Crkve u Bosni i Hercegovini. “Registracija vjerskih udruga i vjerskih zajednica u svjetlu Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda” tema je koju su obradili Frane Staničić i Lana Ofak. Uvodno su pojasnili statusna prava vjerskih zajednica u Hrvatskoj, a potom istaknuli standarde koji su zajamčeni Europskom konvencijom, s posebnim naglaskom na ono što nije dopušteno zakonskim odredbama. Osvrnuli su se i na dodjeljivanje povlastica, za koje su istaknuli da one ne smiju biti postavljene na diskriminatoran način.