Zagreb, (IKA) – Prvi pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike u organizaciji Vijeća za kler i Vijeća za katehizaciju Hrvatske biskupske konferencije nastavio je rad u srijedu 23. ožujka u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu predavanjem dr. Milana Šimunovića „Shvaćanje župne zajednice i ostvarivanje kateheze u novim okolnostima”. Predavač je posebno istaknuo važnost sakramenata inicijacije kojima se pojedinac utvrđuje u vjeri i pripadnosti kršćanskoj zajednici. U tom vidu, govoreći o evangelizaciji, dotaknuo se pitanja odnosa školskog vjeronauka i župne kateheze, tj. svega onoga što su okolnosti povratka vjeronauka u školu donijele u realizaciji župne kateheze.
Uslijedio je okrugli stol na kojemu su sudjelovali biskup Đuro Hranić, biskup Vjekoslav Huzjak i dr. Šimunović, a moderator je bio dr. Ivica Pažin.
Predsjednik Vijeća HBK za katehizaciju biskup Đuro Hranić uvodno je podsjetio na dokumente HBK o pastoralno-katehetskim nastojanjima (1993. – 2010.). Date su i neke generalne naznake o izazovima kršćanske inicijacije danas te svećenicima i perspektivi pastoralno-katehetskog usavršavanja.
Okrugli stol u kojem su svojim pitanjima, ali i promišljanjima dali doprinos mnogi zauzeti svećenici iz različitih (nad)biskupija pokušao je same sudionike, svećenike staviti pred promišljanje pitanja poput: je li pastoralno-katehetska teorija u raskoraku s konkretnom praksom; ili su svećenici nedovoljno spremni prihvatiti izazove novog vremena te novog načina pastorala i kateheze; koliko bi katekumenalnoj cjelini puta kršćanske inicijacije trebala pridonijeti i nova vizija župe; je li dozrelo vrijeme za sljedeći korak župne kateheze u obnovi župne zajednice; na koji način svećenik može bit voditelj, odnosno pokretač katekumenalnog hoda u procesu kršćanske inicijacije; ne zahtijeva li se od svećenika da osim liturga bude i prvi kateheta svoje župne zajednice te naposljetku trebamo li pastoralno-katehetski kolokvij za svećenike, ako da, kakav.
U pogledu samih dokumenata HBK o katehizaciji, istaknuto je mišljenje kako su neki od njih nedovoljno poznati, a osim toga neke bi bilo potrebno preraditi, tj. prilagoditi današnjem trenutku.
U pogledu angažiranja vjernika laika i samog njihovog odgoja za djelovanje na različitim područjima u župi, istaknuta je otvorenost, no u isto vrijeme i potreba da se župnik trudi na izgradnji svojih župljana, prvenstveno u vjeri, ali i na razvijanju svijesti za župnu zajednicu, pogotovo kada je riječ o župskim pastoralnim i ekonomskim vijećima. Vezano uz to naglašena je i potreba valoriziranja doprinosa vjernika laika u župi.
U raspravi se dotaknulo i pitanje same terminologije. Da se npr. ‘blagoslov kuća’ barem zamijeni ‘blagoslovom obitelji’, a poglavito da se promijeni terminologija vezana uz pastoral pojedinih skupina, tj. da se ne koristi ‘pastoral mladih’, već ‘pastoral s mladima’, kao i ‘pastoral s obitelji’ umjesto ‘pastoral obitelji’ i sl. Na taj način se te skupine aktivno uključuje u sam pastoral.
Prvi pastoralno-katehetski kolokvij zatvorio je biskup Hranić. Sudionicima je zahvalio na atmosferi otvorenost i svećeničke zauzetosti koja se mogla osjetiti tijekom rada.