Završni dokument drugoga susreta biskupijskih Caritasa iz područja Alpe-Jadran u Postojni 12-14. listopada 1995
Mi, ravnatelji i odgovorni djelatnici biskupijskih Caritasa s područja Alpe-Jadran – iz Slovenije, Hrvatske, Mađarske, Italije i beogradske nadbiskupije u Srbiji – sudionici Drugog susreta u Postojni, u Sloveniji, od 12-14. listopada 1995. “Caritas za novu Europu: nacionalni identitet i solidarnost među narodima”, jednodušno smo se složili o sljedećem:
1. Zašto Caritas područja Alpe-Jadran
Biskupijski Caritasi s područja Alpe-Jadran, zajedno s onima iz Bosne i Srbije, djeluju usklađeno i promiču s našim Crkvama izradbu pastoralnih planova za evangeliziranje naših naroda u ljubavi za izgradnju nove Europe.
Doista smo uvjereni da se naše Crkve trebaju odmah suočiti s bitnim pitanjem kako iznova uspostaviti mirni suživot u našim područjima polazeći od uzajamnog priznavanja i poštovanja, uvažavanja identiteta svake pojedine narodne, uljudbene i etničke zajednice s njihovim baštinama.
Prihvaćamo tu zadaću u duhu istinskoga dijaloga sa svima i s povjerenjem otvoreni traženju svih bogatstava koje je Bog položio u srce svakoga čovjeka, otkrivajući lice Boga-Trojstva-Ljubavi koje se odražava u životu, uljudbi i povijesti svakoga čovjeka i svakoga naroda.
2. Identitet Caritasa na području Alpe-Jadran
Biskupijski Caritasi na području Alpe-Jadran životni su organizmi mjesnih Crkava, naravna crkvena djelatnost za promicanje svjedočenja ljubavi s pedagoškim učinkom. Ti Caritasi gledaju u buduću Europu regija i naroda onom pozornošću kojom Crkva uvijek promatra što se događa u svijetu, usvajajući “radosti i nade, žalosti i tjeskobe suvremenih ljudi, osobito siromaha i svih koji trpe” (GS 1).
Tako Caritasi područja Alpe-Jadran teže zajedno sa svojim Crkvama sudjelovati u pomirenju među narodima, nacijama i etničkim zajednicama, ukazujući na uzroke kulture nasilja i mržnje, logike rata i smrti, potičući djela evanđeoskoga bratstva, razumijevanja i uvažavanja različnosti naroda i kultura. To predstavlja prvu i nužnu solidarnost s čovjekom i s narodima, koju je Ivan Pavao II. nedavno proglasio pred OUN.
3. Caritas Alpe-Jadrana za evangelizaciju Europe
Obzorje pastoralnog djelovanja naših Caritasa za pozitivni razvitak Europe sastavljene od regija i naroda, obvezuje nas obnoviti zauzimanje za novo naviještanje Isusova Evanđelja, koje nadvisuje pojedinačno zauzimanje svakoga napose; obvezuje nas izići iz okvira uskogrudne skrbničke i sitničave dobrotvornosti, ili još gore, dobrotvornosti koja je Crkvi tek usputna, da bismo nasljedovali Boga koji nas danas poziva da kao Crkva solidarnosti utiremo puteve jedinstva u doista sveobuhvatnom mnoštvu, zauzimajući se za priznavanje i poštovanje svakoga čovjeka i svakoga naroda ma kojoj kulturi, narodnosti ili baštini pripadali.
Stoga se Caritasi zauzimaju za razvijanje svake moguće suradnje s pastoralnim tijelima koja u tom duhu djeluju ili se tako usmjeravaju, i nastoje probuditi osjetljivost u onim pastoralnim sredinama koje djelatno i suodgovorno sudjeluju u tom naumu.
4. Usmjerenja
Caritasi na području Alpe-Jadran, prihvaćajući izazov da pridonose stvaranju novog ozračja uzajamnog povjerenja među narodima, državama, uljudbenim i etničkim zajednicama, iznova osuđujući sve programe “etničkoga čišćenja” tko god ih i gdje god u svijetu provodio potvrđuju potrebu susretanja sa svim ljudima, obnavljajući odnose evanđeoskom strpljivošću, uzdržavajući se od predrasuda, vodeći se onom moralnom gramatikom savjesti koju podupiru evanđeoska načela opraštanja, prihvaćanja, sućuti, uzajamnosti u duhu pape Ivana Pavla II.
Zauzimaju se za promicanje, zajedno s nacionalnim Caritasima, pothvata dobrotvorne ljubavi koji su bitni za obnovu i preporod ratom pogođenih područja, u duhu one trijezne razboritosti koju upravo traži proglas Hrvatske biskupske konferencije, dajući uvijek prednost onim pothvatima koji su usmjereni na rast suživota među narodima u pomirenju, opraštanju i miru.
Naši Caritasi preuzimaju dužnost načiniti pregled različitih narodno-jezičnih i uljudbenih skupina, kao i doseljeničkih skupina nazočnih na biskupijskom i/ili državnom području u svrhu priznavanja i promicanja njihovih identiteta. Žele promicati, također katehetskim i liturgijskim pastoralom, prikladnu pastoralnu djelatnost pozornu na njihove uljudbene posebnosti, tražeći sudjelovanje tih različitih skupina u crkvenim pastoralnim tijelima koja usmjeravaju crkveni život i djelovanje.