a, ravnatelj Vijeaa za iseljenike Talijanske biskupske konferencije i zaklade “Migrantes”.
Ovogodišnji Iseljenieki dan pod geslom “Žena: proroštvo novog društva” se na poseban naein bavi problemima s kojima se žene suoeavaju u iseljeništvu.
“Odlueujuaa uloga žene u iseljeništvu, njezine patnje prouzrokovane brigom za drage osobe koje su daleko, osobita darovitost njezine nazoenosti koji put odlueujuae u tjeskobnim situacijama, njezin doprinos u ra?anju civilizacije i društva ljubavi samo su neka od pitanja vezana uz obilježavanje tog 81. Iseljeniekog dana”, rekao je biskup.
Biskup Garsia je pozvao na pozornost glede smisla Iseljeniekog dana kao posebne prigode za osjetljivost na probleme iseljenika kao i za poticaj za razmišljanje. “Crkva naueava uljudbu gostoljubivosti, poštovanje razlieitosti, dijalog za svestrani rast”, istaknuo je biskup Garsia.
Zbog toga je želio podsjetiti na patnju tolikih iseljenih Talijana eiji je broj samo u jednom stoljeau dostigao 27 milijuna.
Eesto iseljeništvo razdvaja obitelji te se doga?a, kako je istaknula sociologinja Giulia Paola Di Nicola, da obitelji s iseljenicima stupe u kontakt tek naknadno. “Osobita pozornost je posveaena prilikama u kojima se nalaze kažnjenici i žene”.
Prema službenim podacima koji su izneseni 31. prosinca 1994. godine više od 400.000 iseljenica u Italiji eine oko 45,4% trenutno nazoenih stranaca. “Preeesto”, rekla je izvjestiteljica, “se u razmišljanjima o ženskom iseljeništvu, povezanim s prostitucijom, drogom, sidom, istieu krivnje žena iseljenica istovremeno zaboravljajuai na izrabljivaee iz njihovih zemalja koji su ih doveli u taj položaj, te samih centara za prihvat”.
Generalni ravnatelj Zaklade Migrantes, mons. Lino Belotti, je podsjetio na rijeei Svetog Oca koje istieu kako su žene “previše eesto plaaale zbog posljedica i ponašanja muškog društva utemeljenog na ekonomiji i interesu.” Prema mišljenju Generalnog ravnatelja zaklade Migrantes je, dakle, obvezno bdjeti da ne prevagne ugnjetavanje slabijih.
Pet milijuna osoba s talijanskom putovnicom žive u razlieitim državama svijeta a eak dvadest i pet milijuna iseljenika su podrijetlom Talijani. S druge strane svega milijun stranaca ima prebivalište u Italiji što je neusporedivo malo u odnosu na druge europske države. (SA)
(Prema “L’osservatore romano”, od 18. studenoga)

“SPORAZUM ODGOJITELJA”
Roditelji – djeca – televizija
“Sporazum odgojitelja” je geslo pod kojim je prire?en okrugli stol na kojemu su sudjelovali namještenici sredstava društvenog priopaivanja, ueitelji i odgojitelji mladih. Taj susret koji se održao u Rimu u sklopu VIII. Nacionalnog kongresa talijanske udruge roditelja (AGe) pokrenuli su roditelji u želji da traže savjete za obrazovanje djece od drugih djelatnika na cijelokupnom obrazovnom podrueju.
“Roditelji zahtijevaju svoje pravo-obvezu da budu ‘snažni subjekti u obrazovanju'”, rekao je u poeetnom izlaganju Luciano Sgobino, predsjednik AGe-a, “i danas traže da talijansko društvo prepozna i poštuje njihovu ulogu te otuda želja da sudjeluju u odgojiteljskom pothvatu”. Kanimo zajedno s ostalima tražiti pravila kako bismo zajedniekim snagama mogli dati, u ozraeju pune slobode, životna usmjerenja našoj djeci da oni sami uzmognu na pravi naein tumaeiti ono što se oko njih doga?a. Zbog toga se ovaj sporazum temelji na vrijednostima kršaanskog ustrojstva i etike koje treba prevesti u dosljedno ponašanje”.
Taj apel upuaen je djelatnicima sredstava društvenog priopaivanja, na prvom mjestu onima na televiziji zatim predavaeima kojima se predlaže “novi i snažniji odgojni savez”, te onom krugu odgojitelja s kojima se dijalog tek treba uspostaviti: katehistima, animatorima župnih zajednica, udruženjima mladih i sportskim društvima.
Jedna od glavnih tema rasprave bila je “roditelji i televizija”. Predsjednik AGe-a je u svezi s tim postavio neka pitanja: Na koji naein televizija kani pomoai roditeljima? Koja je oru?a moguae koristiti u tu svrhu? Na koji bi naein roditelji mogli sura?ivati pri izradi programa?
Razlieiti su odgovori, od strane brojnih struenjaka, ponu?eni za zasjedanja za okruglim stolom. Neki podaci, više ili manje uznemirujuai, o gledanosti televizije od strane djece dali su generalni pregled stanja: tri i pol sata je prosjeeno vrijeme koje svako dijete dnevno provede uz mali ekran, otprilike eetiri milijuna djece gledaju televiziju u veeernjim satima kada se prikazuju programi eiji je sadržaj u 70% slueajeva nasilje.
Giulio Carminati, iz ureda za proueavanje i istraživanja gledanosti RAI-a (talijanske državne televizije) upozorio je na opasnosti koji proizlaze iz zlouporabe televizije. “Prema mnogim talijanskim psiholozima”, rekao je, “u podruejima snažne društvene devijacije konzumistieka promidžba može potaknuti maloljetnieku delikvenciju”.
Giorgio Cori, ravnatelj privatne televizijske postaje Canale 5, podsjetio je na postignut napredak na tom podrueju: izdani kodeks o skrbi za djecu te sredstva poput “semafora” koji se pojavljuje u kutu ekrana kako bi upozorilo na (ne)prihvatljivost programa. Cori je tako?er potvrdio da ne smatra svrsishodnim prire?ivanje daljnjih takvih susreta, buduai da dijalog vea postoji. “Nije pogrška televizije što djeca previše sati provedu uz mali ekran”, rekao je, “televizija samo ispunjava prazne prostore te je upravo to podrueje na kojem treba djelovati”.
Paolo Benedetti, podpredsjednik RAI 1, istaknuo neophodnost stalnog podsjeaanja roditelja na njihovu zadaau u obrazovanju. Pozitivni pokazatelji gledanosti pojedinih prijenosa, npr. susreta Pape s mladima u Loretu, pokazuju “veliku potrebu za duhovnošau i vrijednostima” te je upravo to podrueje na kojemu ae ubuduae djelovati RAI.
Na kraju diskusije Marie Therese Saussex, predsjednica obrazovnog vijeaa Konfederacije obiteljskih udruga Europske unije, istaknula je potrebu da obitelj odgaja vlastitu djecu “za kritieko gledanje televizije”. (SA)
(Prema “L’osservatore romano” od 18. studenoga)