Zagreb,(IKA) – Novi, peti po redu broj liturgijsko-pastoralnog lista “Živo vrelo” nastavlja promišljanje o temi “Duhovna djela milosrđa II.”, a obuhvaća razdoblje od 8. svibnja do 2. lipnja.
U uvodniku urednik Ante Crnčević ističe kako je “dar vjere posredovan Crkvi, zajednici vjernika. Po Crkvi, po svjedočanstvu drugih, vjeru doživljavamo kao dar, i upravo u svojoj darovanosti ona čuva ljepotu, neobuhvatnost i neiscrpnost”. Također podsjeća, kako “ljepota dara nije u njegovoj vrijednosti, nego u snazi odnosa koji posreduje”.
Novi broj “Živoga vrela” nastavlja promišljanje nad duhovnim djelima milosrđa, te pred čitatelje stavlja djela tješenja žalosnih, opraštanja uvreda, podnošenja onih koji nas zlostavljaju, te djelo molitve za druge. Crnčević ističe kako “ta djela milosrđa nisu buntovno ustajanje protiv ljudskih nepravdi i trpljenja, nego su ponizno služenje Kristovoj ljubavi, koja je jedina kadra pobijediti zlo i preobraziti život i sve životne odnose u ljepotu Božjega Kraljevstva. Bližnji nam nisu tek oni koji nam pristupaju u našim potrebama”.
Crnčević je autor tematskoga teksta naslovljenog “Otac milosrđa i Bog utjehe. Tješiti i opraštati po Božjem milosrđu”. Autor podsjeća, kako se jedno od duhovnih djela milosrđa tiče oproštenja. Oprostiti uvrede predstavlja se kao način pronalaska i dijeljenja Božjega milosrđa. Opraštanjem čovjek nije tek djelitelj milosrđa. On sam pronalazi milosrđe, sam postaje dionikom milosti i ljubavi. To je davanje koje obogaćuje, ozdravlja, uspostavlja nov odnos ne samo prema drugomu, prema nekomu tko nam je nanio zlo ili uvrjedu; oproštenje ozdravlja i “omilošćuje” odnos prema nama samima i prema našemu odnosu prema prošlosti.
Ivan Šaško u tekstu “Milosrđe u djelima strpljivosti i ustrajnosti. Podnositi nevolje i moliti za žive i mrtve” naglašava kako su “podnošenje i praštanje načela zajedničkoga (kršćanskoga) života; to su važne sastavnice crkvenoga zajedništva. Istinska pak strpljivost i podnošenje uvijek je usmjerena prema drugima i prema nama samima. To je umjetnost življenja zemaljske neispunjenosti koja se ne smije poistovjetiti s pomirenošću i s onom vrstom raspoloženja koje je predvorje malodušnosti. Strpljivost podnošenja jest snaga u odnosu na nas, sposobnost da ne djelujemo naglo, čekanje prikladnoga vremena drugoga čovjeka i pomaganje u nošenju njegovih slabosti, sporosti i negativnosti”.
Rubrika “Otajstvo i zbilja” donosi misna čitanja, te homiletska promišljanja. Uz sedmu vazmenu nedjelju promišljanje “Jedno s Kristom, jedno s drugima” potpisuje Ivica Raguž. O Nedjelji Pedesetnice Ante Vučković potpisuje tekst “Duh Sveti Branitelj”. “Darovanost Otajstva darivanja” naslov je promišljanja Ivana Šaška uz svetkovinu Presvetoga Trojstva, a u svetkovinu Presvetoga Tijela i Krvi Kristove Domagoj Runje potpisuje promišljanje “Zajedništvo u Kristu”. Mijo Nikić autor je teksta “Vjerom ulazimo u Božji svijet” uz devetu nedjelju kroz godinu. U toj rubrici mogu se naći i crtice “mudrosti Crkve” iz pera Josepha Ratzingera, Marka Ivana Rupnika, Sergeja Bulgakova i Tomislava J. Šagi-Bunića.
Novi broj donosi i ikonografsko promišljanje o Trojstvu otvorenu za čovjeka “Bog je milosrdan jer je Trojstvo” Marije Pehar, a rubrika “pisma čitatelja” odgovara na pitanje uz Molitvu Gospodnju i poklik “Amen”.