Zagreb, (IKA) – Novi broj liturgijsko-pastoralnog lista „Živo vrelo” za razdoblje od 18. veljače do 24. ožujka ima temu „Korizma – put preobraženja”. Polazeći od perikope o Gospodinovu preobraženju na gori koje se zbilo radi učenika, u uvodniku urednik Ante Crnčević naglašava kako se Krist „pokazao u svjetlu u kojemu jest, ali koje nije dano gledanju očima tijela. Preobrazba se, stoga, tiče učeničkoga gledanja. Trenuci gledanja u kojemu su na gori bili zaslijepljeni sjajem Kristova lica, bit će rasvijetljeni tek nakon Gospodinova uskrsnuća, kada će spoznati da je smrt preobrazba života. Zato događaj Preobraženja nije moguće razumjeti, ako ostane zatvoren na tu evanđeosku stranicu”.
U tematskom tekstu „Preobraženje korizmom” Ivan Šaško podsjeća kako se u svakome od triju ciklusa korizmenih čitanja na prvu nedjelju naviješta Evanđelje o iskušavanju Isusa u pustinji, a na drugu Evanđelje o Isusovu preobraženju. „Taj zajednički sloj pokazatelj je temeljnoga naglaska i raspoloženja srca s kojim se započinje put prema proslavi Vazma”. Nadalje pojašnjava kako je binom kušnja-preobraženje očito neka vrsta ‘binarnoga sustava’ korizme koji očituje dinamiku Objave i način vjerničkoga hoda, odnosno hoda Crkve, nošenoga darom otajstva Krista.
„Cijelo je korizmeno vrijeme vrijeme preobraženja. Zahvaća nas tamo gdje se nalazimo, potiče nas i gotovo nas prisiljava još jedanput započeti put obraćenja”, ističe autor te zaključuje kako „preobraženje nije samo lijek protiv trpljenja ili ohrabrenje za vječnost, ono Crkvu kao Kristovo otajstveno tijelo zahvaća već u zemaljskome životu”.
„Liturgija – slavlje otajstvene preobrazbe. Gospodinovo preobraženje u umjetnosti” naslov je teksta Ante Crnčevića koji naglašava kako se „događaj Gospodinova preobraženja na gori pred trojicom učenika našemu ljudskom razumijevanju zavodljivo nameće kao trenutak u kojemu je lako vidjeti cilj i ispunjenje Isusova propovijedanja i njegova hoda zemljom. Uspinjanje na goru, koju kršćanska predaja prepoznaje u brdu Taboru, odabrani učenici, sjajan oblak, svjetlo koje nadvisuje sunčev sjaj, glas koji se čuje s neba – sastavnice su događaja koji odgovara ljudskim očekivanjima i zamišljajima spasenja”. U nastavku autor upućuje na širi kut razmatranja događaja na Gori, oblikovan u kršćanskoj duhovnosti, teologiji i umjetnosti. To potkrepljuje primjerom ikonografije Gospodinova preobraženja.
Drugi dio lista donosi homiletska promišljanja uz čitanja korizmenih nedjelja. Uz prvu korizmenu nedjelju tekstom „Iskustvo pustinje” promišlja Slavko Slišković. „Otac i Sin, Abraham i Izak” naslov je promišlja Ante Vučkovića uz drugu korizmenu nedjelju. Ivan Šaško tekstom „Radost ispod Isusova bića” promišlja uz treću korizmenu nedjelju. Uz četvrtu korizmenu nedjelju Domagoj Runje promišlja tekstom „Činiti istinu”, a uz petu Ivica Raguž tekstom „Pogubna ljubav i spasonosna mržnja”.
U ovome broju nalaze se i dva glazbena priloga. Prvi je otpjevni psalam za Prvu korizmenu nedjelju B „Sve su staze tvoje, Gospodine” Maruše Bartolić, a drugi je ulazna pjesma druge korizmene nedjelje „Moje mi srce govori” Anselma Canjuge.
Rubrika „pisma čitatelja” odgovaranja na pitanje „Sveopća molitva i(li) osobne nakane?”