Zagreb, (IKA) – Novi, drugi ovogodišnji broj liturgijsko-pastoralnog lista “Živo vrelo” u izdanju Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral za glavnu temu ima “Prispodobe o milosrđu”.
U uvodniku urednik Ante Crnčević ističe kako je “sretna je okolnost da Jubilej milosrđa slavimo u godini u kojoj liturgija Crkve na nedjeljnim euharistijskim slavljima naviješta odlomke iz Evanđelja po Luki”. Naime, nastavlja autor, u “svojim zapisima evanđelist Luka ostavio nam je niz od osam prispodoba u kojima se raspravlja o važnoj temi Kristova navještaja – o milosrđu. Zadivljujuće je s kolikom su osjetljivošću i s koliko pojedinosti ispripovijedani događaji u kojima kroz sasvim obične životne situacije ‘prispodobljuju’ i rasvjetljuju Božje milosrđe i pozivaju ljude da i sami budu milosrdni”.
Crnčević ističe kako je vrijeme korizme svojevrsna “vremenska prispodoba Božjega milosrđa jer se na intenzivan način, razmatrajući veliko otajstvo Božje ljubavi, očitovane u Kristovu predanju na križ i silaskom u smrt, izručujemo snazi Božjega milosrđa i ljepoti njegove ljubavi te tražimo putove nasljedovanja njega u ljubavi i milosrđu”. Stoga Crnčević zaključuje kako živeći vrijeme korizme valja posegnuti za Evanđeljem po Luki i udubiti se u prispodobe o milosrđu “kako bismo rasvijetljeni Riječju, iznova otkrili snagu Božjega milosrđa i pronašli nove putove njegova nasljedovanja u našim životnim prilikama”.
Uz temu broja Crnčević nastavlja promišljati tekstom “Izgubljeni i u Bogu pronađeni. Prispodobe o milosrđu u Evanđelju po Luki”. Autor se posebno zaustavlja na prispodobi o izgubljenoj ovci i izgubljenoj drahmi te zaključuje kako “Crkva u svojoj brizi za povjerene ne smije zaboraviti poslanja k onim izgubljenima, k onima koji su daleko”.
Drugi tematski tekst “Tri prispodobe o nemilosrdnosti. Pozivi na obraćenje u Svetoj godini milosrđa” potpisuje Ivan Šaško. U tekstu se zaustavlja na prispodobi o bogatašu i Lazaru, o sucu i udovici te farizeju i cariniku.
U drugom dijelu lista “Otajstvo i zbilja” mogu se pročitati homiletska razmišljanja uz korizmene nedjelje. Uz prvu korizmenu nedjelju razmišljanje naslovljeno “Poniznost, poniznost i opet poniznost” potpisuje Ivica Raguž. Slavko Slišković autor je razmišljanja “Savez Boga i čovjeka” uz drugu korizmenu nedjelju. “S Bogom u svakodnevnici” naslov je razmišljanja koje uz treću korizmenu nedjelju potpisuje Ivan Šaško. Uz četvrtu korizmenu nedjelju Ante Vučković potpisuje razmišljanje “Bol milosrdnoga Oca”, a uz petu nedjelju Davor Vuković “Čudesna Božja mudrost i milosrđe”.
Pojedine korizmene nedjelje prate i “Mudrosti Crkve” iz pera pape emeritusa Benedikta XVI., sv. Leona Velikoga, sv. Ivana Pavla II., te pape Franje.
U rubrici “pisma čitatelja” može se pročitati pojašnjenje o molitvenim zazivima u Liturgiji časova.