Živo vrelo s temom „Simboli životinja"
Živo vrelo
Zagreb
Zagreb, (IKA) – Deveti ovogodišnji broj liturgijsko-pastoralnog lista „Živo vrelo” u izdanju Hrvatskog instituta za liturgijski pastoral pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji ima temu „Simboli životinja”. Sadržajno obuhvaća razdoblje od 7. rujna do 4. listopada.
U uvodniku, urednik Ante Crnčević ističe kako kršćanska ikonografija i arhitektura obiluju prikazima životinjskoga svijeta, bićâ koja nalazimo u prirodi, ali i onih koja su izrasla iz pučkih vjerovanja i čovjekove mašte.
Može se katkada činiti da takva umjetnička ostvarenja nose trag nedostatno kristijanizirane ljudske misli i spoznaje, ili snagu pučke predaje koja se nije dala pobijediti kršćanskom porukom. No, dublje analize pokazuju koliko je taj svijet simbola, unatoč svojoj dvoznačnosti i višeznačnosti, prodahnut istinom o Kristu i otajstvu spasenja u koje je uveo sav svijet, ističe Crnčević te dodaje kako je tu često riječ o simbolima koji povezuju suprotstavljeno i pomiruju ono što se ljudima čini nepomirljivim.
U duhu teme broja, Crnčević potpisuje tekst naslovljen „Nebesa i dar novoga života. O simbolizmu ptica u kršćanskoj tradiciji”. Ističe kako su „ptica i nebo dva značenjski i simbolički vezana pojma”. Za ovo razmišljanje o svijetu ptica i njegov simbolički ustroj, Crnčević se zaustavlja na tri ptice koje najčešće susrećemo u govoru kršćanske ikonografije, a to su golubica, orao i pelikan.
Ivan Šaško u tekstu „Lav i grifon – životinje s dvoznačnom simbolikom” ističe kako „nije rijetkost, štoviše čini se pravilom, da su uz građevinu crkve, uz liturgijski prostor, predmete i spise, vezani prikazi raznih životinja”. Neke od tih životinja nalazimo u njihovim stvarnim obličjima, a neka su bića čudnovat spoj koji ponekad pobuđuje asocijacije mitologijskih ozračja, povezujući stvarnost i maštu. Bez obzira na to, te su životinje uvijek odražaj smišljenoga čitanja i iskustvenosti susreta čovjeka s najdubljim pitanjima, a kršćanstvo je dalo svoja tumačenja i omogućilo nove oblike komunikacije Radosne vijesti.
Uz dvadeset treću nedjelju kroz godinu tekstom „Bratska odgovornost” promišlja Slavko Slišković. Ivan Šaško tekstom „Simfonija životnosti rađanja i davanja imena” promišlja uz svetkovinu Male Gospe, a uz dvadeset i četvrtu nedjelju kroz godinu na koju ove godina pada i svetkovina Uzvišenja svetoga Križa tekstom „Gledati Raspetoga” promišlja Ante Crnčević.
„U Božjem vinogradu” naslov je promišljanja Ivice Raguža uz dvadeset i petu nedjelju kroz godinu, dok tekstom „Dva sina i dva odgovora” uz dvadeset i šestu nedjelju promišlja Ante Vučković.
Kraća promišljanja uz prva misna nedjeljna čitanja potpisuju Mario Cifrak i Darko Tepert.
Rubrika pisma čitatelja donosi odgovor na pitanje o odvajanju euharistijske službe od liturgije Riječi.