Istina je prava novost.

Život i umjetnost Vinodola u doba pavlina

Otvorena izložba u sklopu proslave 600 godina spominjanja imena Crikvenice

Crikvenica, (IKA) – U sklopu proslave 600 godina spominjanja imena Crikvenice, u Muzeju Grada Crikvenice otvorena je 6. srpnja izložba Czirquenicza 1412, život i umjetnost Vinodola u doba pavlina. Izložba je nastala u suradnji s Primorskim i pomorskim muzejom Hrvatskog primorja u Rijeci, Riječkom nadbiskupijom i Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci, a otvorio ju je gradonačelnik Damir Rukavina.
Pozdravne govore koje su uputili predstavnici Grada Crikvenice i institucija koje su surađivale u postavljanju izložbe otvorio je riječki nadbiskup Ivan Devčić, istaknuvši nemjerljiv značaj pavlina za kulturu Vinodolskog kraja. Pustinjački red nastao u Mađarskoj poznat je po bijelom habitu pa su ih nazivali i bijelim fratrima. Uz Crikvenicu se vežu od 1412. kada je knez Nikola Frankopan obnovio crkvu Majke Božje na ušću rječice Vinodolčice i sagradio samostan koji je predao pavlinima. Taj je samostan postao jezgra današnje Crikvenice, koja je po samostanskoj crkvi dobila i ime. Nešto kasnije knez Martin Frankopan sagradio je pavlinski samostan uz crkvu Sv. Marije na Ospi u Novom Vinodolskom. Pavlinski samostani postojali su i u Senju i podno Modruša, po kojemu je i Kapela dobila ime. U Senjsko-modruškoj biskupiji pavlini su prihvatili glagoljicu.
“Crikvenički pavlinski samostan bio je rasadiše kulture i školstva”, podsjetio je nadbiskup Devčić. “Bavili su se slikarstvom, glazbom, liječničkim i ljekarničkim umijećem. Razvijali su poljoprivredu, šumarstvo, maslinarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo (odnjegovali su nekoliko novih i plemenitih sorti vina koja su izvozili). Uz svoje samostane gradili su hospicije i gostinjce. Po svojoj djelatnosti oni se nisu mnogo razlikovali od drugih velikih katoličkih redova, čiji su samostani također bili rasadišta kulture počevši od pismenosti i glazbe do agrikulture, graditeljstva, šumarstva, obrta”, rekao je nadbiskup. Istaknuo je kako je svo društveno i kulturno djelovanje redovnika u konačnici uvijek nadahnuto traženjem Boga, što je objasnio i papa Benedikt XVI. u Parizu, 12. rujna 2008.