Vatikan, (IKA) – Znanost treba otvoriti obzor razuma za traženje istine, istaknuo je papa Benedikt XVI., primivši 30. listopada u audijenciju sudionike susreta koji je, u povodu Međunarodne godine astronomije, organizirala Vatikanska zvjezdarnica. Sveti Otac istaknuo je kako u promatranju svemira, kao i drugih divota stvorenoga, možemo prepoznati djelo Boga koji je Ljubav.
Vatikanska zvjezdarnica i Uprava Države Grada Vatikana, 30. i 31. listopada obilježavaju Godinu astronomije, nizom kulturnih inicijativa na kojima sudjeluju astronomi iz cijeloga svijeta.
Međunarodna godina astronomije, posvećena Galileju, poziva nas gledati svemir u duhu divljenja, zalažući se u traženju istine, potaknuo je Sveti Otac astronome iz cijeloga svijeta okupljene u Rimu. Papa je istaknuo kako u Kristu, novome Adamu, prepoznajemo pravo središte svemira i povijesti. U Njemu, utjelovljenoj Riječi, vidimo svoju veličinu ljudskih bića, obdarenih razumom, i pozvanih na vječnu sudbinu, rekao je Sveti Otac, a prenosi Radio Vatikan. Spomenuvši potom da je povijest zvjezdarnice vezana uz lik Galileja, uz proturječnosti koje su okružile njegovo istraživanje, te uz pokušaj Crkve da postigne ispravno i plodno razumijevanje odnosa između znanosti i religije, Papa je iskoristio prigodu kako bi izrazio svoju zahvalnost, ne samo za pozorna proučavanja koja su pojasnila točan povijesni kontekst Galilejeve osude, nego i za napore onih koji se zalažu u stalnome dijalogu i u razmišljanju o komplementarnosti vjere i razuma, u službi cjelovitoga shvaćanja čovjeka i njegova mjesta u svemiru.
Zadržavši se potom na humanističkoj sintezi spoznaje, koja je nadahnula oce moderne znanosti, Papa je upitao tko može zanijekati to da odgovornost za budućnost čovječanstva i poštovanje prirode, danas više nego ikada zahtijeva pozorno promatranje, kritički sud, te strpljivost i stegu koje su bitne u suvremenoj znanstvenoj metodi. Istodobno veliki znanstvenici iz doba otkrića podsjećaju nas također da je prava spoznaja uvijek usmjerena prema mudrosti, te umjesto da sužava obzor razuma poziva nas da podignemo pogled prema uzvišenome kraljevstvu duha. Spoznaju treba shvatiti i težiti joj u cijeloj njezinoj osloboditeljskoj dimenziji. Naravno, ona može biti svedena na računicu i pokus, primijetio je Sveti Otac. Pa ipak, ako teži tome da bude mudrost, sposobna usmjeriti čovjeka, ona treba težiti traženju konačne istine, koja, premda iznad naših sposobnosti, ipak je ključ naše istinske sreće i slobode. Uputivši na svršetku govora poticaj svim znanstvenicima, Papa je rekao da se nada da će čuđenje i zanos, plodovi ove Međunarodne godine astronomije, odvesti dalje od promatranja divota stvorenoga, sve do promatranja Stvoritelja; one Ljubavi – zaključio je Sveti Otac koristeći se riječima iz Danteove Božanstvene komedije – koja “pokreće sunce i ostale zvijezde”.