Trogir, (IKA) – Međunarodna znanstvena konferencija „The Human Brain & The Human Person” održana je od 3. do 4. rujna u Trogiru. Domaćin konferencije bila je Hrvatska dominikanska provincija, a okupila je predavače iz Hrvatske, Japana, Velike Britanije, Poljske, Južnoafričke republike, Danske i Mađarske koji su promišljali o poimanju osobe, kulture, neuroznanosti, bioetike, transhumanizma kao i o srodnim temama, a tematizirali su o poimanju identiteta, moralu, etici, shvaćanju ljepote, slobodne volje, savjesti i prava te razvoju njihovih odnosa s teologijom i filozofijom kao i napretkom psihologije, biologije, medicine, neuroznanosti i sl.
Konferencija je započela pozdravnim govorom Andrewa Pinsenta, ravnatelja Ian Ramsey centra za znanost i religiju Sveučilišta u Oxfordu. Prvo predavanje o odnosu znanja i osobe u kasnoj antici održao je fr. Srećko Koralija, OP, koji je ujedno bio jedan od četvorice glavnih izlagača. Na temelju jezične i leksikografske analize izložio je kompleksnost recepcije klasičnih grčkih pojmova ‘osoba’ i ‘znanje’ od strane teologije i filozofije. Naglasio je da zapravo sve ovisi o shvaćanju sintakse, gramatike i filologije jer teorije koje ostale znanosti razvijaju na temelju čitanja klasičnih pojmova mogu opstati jedino ako su utemeljene na ispravnom shvaćanju sadržaja pojmova.
Pritom naravno valja razlikovati i ne brkati tzv. izvorno kontekstualno značenje od recepcije teksta odnosno pojma. Premda se radi o temi iz daleke povijesti, ona je zapravo ključna za shvaćanje modernog odnosa znanosti i religije, jer se posezanje za autoritetima iz prošlosti često događa u modernim raspravama u kojima se vrlo često dogodi napetost, upravo zbog nepoznavanja različitih razina shvaćanja pojmova i metode rada određene znanstvene discipline.
Drugi glavni predavač Howard Robinson (CEU, Budimpešta), izlagao je o dualizmu i Aristotelovom poimanju hilemorfizma gdje je iznosio argumente u prilog korisnosti Aristotelovog poimanja uma za modernu znanost.
Treći glavni predavač Andrew Pinsent [IRC, Oxford], govorio je o aktualnosti govora o duhovnom smislu Svetog pisma i njegovom odnosu s ostalim metodama čitanja Biblije i znanosti. Četvrti glavni predavač Daniel Came (University of Lincoln), govorio je o mogućnostima i granicama argumenata kognitivne znanosti koja preispituje utemeljenost religijskih vjerovanja.
Uz glavne predavače izlaganja je održalo još desetak istraživača. Svi sažeci predavanja mogu se pronaći u knjižici na dominikanci.hr.

.