Znanstveni savjetnik Instituta Ruđer Bošković dr. Vuko Brigljević o vjeri i znanosti
Dr. Vuko Brigljević i fr. Anto Gavrić na korizmenoj tribini „Zašto vjerovati?“ u multimedijalnoj dvorani Fr. Dominik Barać dominikanskoga samostana Bl. Augustin Kažotić na Pešćenici
Na korizmenoj tribini „Zašto vjerovati?“, koje se održavaju svake srijede u multimedijalnoj dvorani Fr. Dominik Barać dominikanskoga samostana Bl. Augustin Kažotić na Pešćenici, 10. travnja gost je bio znanstveni savjetnik Vuko Brigljević sa Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković, koji je održao izlaganje „Vjera i znanost.“
Tribinu je otvorio fr. Anto Gavrić, predstaviviši dr. Brigljevića i zahvalivši okupljenim slušateljima na odazivu.
Dr. Brigljević, između ostaloga, istaknuo je značenje toga dana za astrofiziku kao jedan od ključnih trenutaka znanstvene povijesti zbog prve snimke crne rupe. Područje znanosti koje dr. Brigljević primarno proučava je fizika elementarnih čestica i polja.
Na početku je napomenuo da znanost i vjeru poima kao dva pogleda na svijet, te se predavanjem iz perspektive fizičara želio osvrnuti na to u kojem odnosu poimamo pojam Boga i pojam znanstvenika ili pak pojam vjernika. Dr. Brigljević nabrojao je mnoga ugledna imena u znanstvenoj zajednici koji su svi vrhunski znanstvenici od kojih su neki ateisti, a neki vjernici.
Veći dio predavanja dr. Brigljević posvetio je pojmovima i fenomenima kojima se bavi eksperimentalna fizika, a napomenuvši da se neovisno o svome vjerskom opredijeljenu čovjek divi misteriju svemira. Osvrnuo se na specifičnost ljudske osobe koja proučava svijet oko sebe i činjenicu da se moderna znanost razvija upravo u jednoj europskoj civilizaciji izrasloj iz kršćanstva .
Govorio je i o eksperimentu u CERN-u kojim je pronađen Higgsov bozon ili Higgsova čestica. Higgsova čestica jedna je od 17 elementarnih čestica u standardnom modelu svemira, i to otkriće kao i snimka crne rupe bitni su koraci naprijed u modernoj fizici i znanstvenoj zajednici uopće. Znanstvenici su mnogo toga naučili proučavanjem svemira, i još mnogo toga ostaje za saznati, a sva ta saznanja dovela su do hvalevrijednog napretka u civilizaciji, no ne možemo koristiti ta saznanja u pobijanju postojanja Boga pomoću znanstvenih otkrića. Premda su racionalizam i redukcionizam nužni prilikom znanstvenih istraživanja i zaključavanja „ne bi bilo pošteno primjenjivati ih na duhovnu sferu postojanja“, smatra dr. Brigljević i zaključuje da vjera i znanost nisu suprotni pogledi, te ako „zaista želimo proučavati svijet oko sebe kakav jest, ne bismo trebali reducirati svoje perspektive, već ih proširivati“.
Predavač je odgovarao na pitanja slušatelja, a fr. Anto Gavrić darovao mu je zatim knjigu doktorice filozofije znanosti dominikanke Ivane Pavle (Marine) Novine „Treba li suvremena kozmologija filozofiju?“
