Zadar, (IKA) – Završnoga dana rada simpozija “17. stoljeća zadarske Crkve” u srijedu 17. studenoga, održana su predavanja iz četiri tematske cjeline: Zadarska nadbiskupija od pada Mletačke Republike do propasti Austro-Ugarske Monarhije (1797-1918), Zadarska nadbiskupija od kraja I. svjetskog rata do pastoralnog pohoda pape Ivana Pavla II. Zadru (1918-2003), povijesno-umjetnička baština Zadarske nadbiskupije te štovanje svetaca i sveta mjesta u Zadarskoj nadbiskupiji.

Dr. Stijepo Obad održao je predavanje Zadarska nadbiskupija od Campoformija do Rapalla; prof. Slavko Ražov i prof. Ivana Ćubela izložili su povijesne izvore o Zadarskoj nadbiskupiji u Državnom arhivu u Zadru (od pada mletačke uprave do 1877. godine); dr. Slavko Kovačić imao je predavanje o Zadarskoj nadbiskupiji u preustroju dalmatinskih biskupija (od početka pripreme bule “Locum beati Petri” iz g. 1828. do njezine provedbe 1830.); dr. Stjepan Ćosić govorio je o crkvenom preustroju i državnoj upravi u Dalmaciji 1828. godine; dr. Marko Trogrlić predavao je o preustroju župa u Zadarskoj nadbiskupiji (1829-1849); dr. Tomislav Mrkonjić imao je predavanje o Papinskom konzulatu u Zadru u 19. stoljeću; dr. Josip Vrandečić održao je predavanje “Carlo Federico Bianchi: zadarski kanonik i povjesničar”; dr. Marjan Diklić govorio je o don Ivi Prodanu kao svećeniku, političaru i zastupniku zadarskoga kraja; Pavao Jerolimov predstavio je vjerske novine i časopise Zadarske nadbiskupije u 19. i 20. stoljeću dok je mr. Jakov Jelinčić pojasnio veze Zadarske nadbiskupije i Porečko-pulske biskupije kroz dokumente Biskupijskog arhiva u Poreču. Dr. Jure Krišto govorio je o Katoličkoj crkvi u hrvatskoj politici u 20. stoljeću; dr. Pavao Kero iznio je pregled povijesti Zadarske nadbiskupije (1918-1947); Zlatko Begonja predstavio je političke prilike u Zadarskoj nadbiskupiji u tijeku II. svjetskog rata i prvom poratnom razdoblju; nadbiskup Marijan Oblak govorio je o razdoblju povijesti Nadbiskupije zadarske od 1948. godine do početka 21. stoljeća.

Dr. Ante Uglešić održao je predavanje “Tipologija ranokršćanskih crkava na području Zadarske nadbiskupije”; dr. Pavuša Vežić govorio je o katedrali u Zadru – arhitekturi i liturgijskim funkcijama; dr. Nikola Jakšić izlagao je o predromanici na području Zadarske nadbiskupije; dr. Miljenko Jurković govorio je o ranoj i zreloj romanici u Zadru; mr. Laris Borić govorio je o gotičkoj arhitekturi na prostoru Zadarske nadbiskupije; dr. Emil Hilje prikazao je gotičko slikarstvo u Zadru; akademik Ivo Petricioli pojasnio je značenje i vrijednost gotičke drvene skulpture u zadarskoj katedrali; dr. Radoslav Tomić govorio je o slikarstvu i skulpturi renesanse i baroka u Zadarskoj nadbiskupiji; dr. Marija Stagličić predstavila je klasicističke i neostilske crkve Zadarske nadbiskupije; dr. Stanko Piplović prikazao je radove na crkvenim građevinama tijekom 19. stoljeća u Zadarskoj nadbiskupiji; Antun Travirka govorio je o sakralnom slikarstvu i umjetničkom obrtu 19. i 20. stoljeća na području Zadarske nadbiskupije; dr. Tihomil Maštrović prikazao je ulogu Zadra u povijesti hrvatske srednjovjekovne crkvene drame i kazališta; dr. Hana Breko Kustura govorila je o beneventanskom liturgijskom pjevanju u srednjovjekovnom Zadru. Trpimir Vedriš održao je predavanje o nastanku i razvoju kulta sv. Stošije u kasnoj antici i ranome srednjem vijeku; dr. Anđelko Badurina predstavio je katolička sveta mjesta na području sadašnje Zadarske nadbiskupije; Hrvatin Gabrijel Jurišić govorio je o Božjim ugodnicima Zadarske nadbiskupije.

Sva će izlaganja biti objavljena u Zborniku, sustavnom znanstvenom djelu “koje će s različitih motrišta iznijeti spoznaje o dugoj i bogatoj povijesti Zadarske nadbiskupije”, rekao je zadarski nadbiskup Ivan Prenđa.

U četvrtak 18. studenoga, za sudionike Simpozija, među kojima je pet akademika: Radoslav Katičić, Nenad Cambi, Tomislav Raukar, Jerko Bezić i Ivo Petricioli organiziran je izlet “Od Nina do Skradina”. U pratnji domaćina zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe posjetit će povijesne lokalitete i arheološka nalazišta u Ninu i drevnoj Aseriji kod Benkovca.