Split, (IKA) – U poslijepodnevnom dijelu programa trećega dana znanstvenog simpozija o liku i djelu nadbiskupa Frane Franića, u subotu 1. prosinca, upriličeno je pet predavanja u dvorani konkatedrale Sv. Petra u Splitu. Prvo predavanje održao je dr. sc. Mladen Parlov na temu “Blažena Djevica Marija u životu i misli nadbiskupa Franića”. Izlaganje je podijelio u tri dijela. U prvom je istaknuo nadbiskupovu predkoncilsku mariološku misao koju je nadbiskup izrazio u jednoj okružnici posvećenoj BDM i u više propovijedi. U tom razdoblju njegova je misao na tragu crkvenog učiteljstva mariološko maksimalistička odnosno uz ispovijedanje do tada prihvaćenih marijanskih dogmi on Mariju prikazuje kao suotkupiteljicu i posrednicu svih milosti. U drugom je dijelu dr. Parlov izložio nadbiskupove mariološke intervente za vrijeme Koncila. Premda nije bio zadovoljan što nije usvojen nacrt zasebnog dokumenta o BDM koji je priredio o. Karlo Balić, ipak je prihvatio koncilski nauk izražen u osmom poglavlju Lumen Gentium o BDM. Veliku mu je radost priuštio papa Pavao VI. kad je nakon izglasavanja konstitucije LG, Mariju proglasio Majkom Crkve. U trećem je dijelu dr. Parlov istaknuo da je poslije Koncila nadbiskup utemeljio dva nova marijanska blagdana (Gospa velikoga hrvatskog krsnog zavjeta i Gospa ranjena) uz odobrenje Svete Stolice. Također je ukazao na njegovu potporu fenomenu “Međugorje”.

Slavko Kovačić održao je predavanje “Zatvaranje sjemeništâ i crkvenih učilišta u Splitu (1956./1957.)”. Iscrpno je i na emotivan način prikazao sve detalje montiranoga komunističkog procesa u kojem su osuđeni profesori i bogoslovi Teologije u Splitu i Nadbiskupijske klasične gimnazije. Zajedno s osudom uslijedilo je i zatvaranje crkvenih odgojnih ustanova i učilišta što je i bio cilj toga montiranog procesa, a sve kao osveta Franiću što nije dopuštao djelovanje svećeničkih udruženja u svojoj nadbiskupiji. Taj čin je, prema riječima dr. Kovačića, nadbiskup Franić doživio kao jedan od najtežih udaraca i razdoblja u osobnom životu i životu splitske Crkve.

U izlaganju “Otvorenost nadbiskupa Franića duhovnim pokretima”dr. o. Josip Marcelić najprije je ukazao na nadbiskupove korijene, obiteljske i mjesne, na njegovu početnu isusovačku formaciju te na njegovu duhovnu teološku otvorenost i znatiželju. Potom je u nastavku prikazao prve susrete nadbiskupa Franića s pripadnicima različitih karizmatskih pokreta (fokolarini, Obnova u Duhu i neokatekumeni) te njegovo iskreno uvjerenje kako su ti pokreti plod Duha Svetoga u današnjem vremenu. Upravo ga je to nukalo da ne samo osobno bude otvoren tim pokretima nego je nastojao da zažive i u njegovoj nadbiskupiji.

Dr. sc. Božidar Nagy u izlaganju naslovljenom “Doprinos nadbiskupa Franića utemeljenju Doma hrvatskih hodočasnička u Rimu” prikazao je tijek nastanka ideje i ostvarenja ideje o Domu hrvatskih hodočasnika u Rimu. Sama je ideja potekla od hrvatskih svećenika na službi u Rimu, koji su u ostvarenju svoje ideje tražili potporu svih hrvatskih biskupa. Biskup Franić je na njihovu zamolbu odgovorio brzo na način da je ne samo izjavio potporu toj ideji nego se uključio i u njezinu realizaciju. Naime, jednim je okružnim pismom pozvao sve župe i institucije svoje nadbiskupije da skupljaju milostinju za kupnju toga Doma. U znak zahvalnosti netom poslije njegove smrti uprava Doma mu se odužila postavljanjem biste u dvorištu samoga Doma. U posljednjem predavanju dr. sc. Marinko Vidović izložio je “Nadbiskupove bilješke iz Duhovnog dnevnika”. Riječ je, prema riječima dr. Vidovića, ne toliko o duhovnom dnevniku nego o memoarima. Osvrnuo se samo na razdoblje 2000.-2005. godine. Istaknuo je da je u tim zapisima nadbiskup komentirao dnevne događaje, vjerske, političke, kulturno-društvene, da je pozorno pratio vijesti, komentirajući i bilježeći uz rub vijesti, koje su ga zanimale, svoje zabilješke, što prema dr. Vidoviću pokazuje kako nadbiskup Franić i u dubokoj starosti nije izgubio intelektualnu svježinu i želju da budnim okom prati događaje u Crkvi i u društvu. Na kraju programa, koji su moderirali Nediljko A. Ančić i Ante Vučković, u ime Organizacijskog odbora simpozija dr. Drago Šimundža zahvalio je glavnom inicijatoru simpozija nadbiskupu Marin Barišiću, potom svim sudionicima s nadom da će sva izlaganja čim prije biti objavljena u zasebnom zborniku posvećenom nadbiskupu Franiću.

Potom je u konkatedrali Sv. Petra u Splitu, koja se radi komunističkih zabrana “gradila” 22 godine, a u čijoj je kripti Franić pokopan, upriličeno euharistijsko slavlje koje je predvodio splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, u koncelebraciji s dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem, kotorskim biskupom Ilijom Janjićem te uz sudjelovanje dvadesetak svećenika, trojice đakona, bogoslova, sjemeništaraca, redovnica i brojnoga vjerničkog puka. Misu je pjevanjem animirao Konkatedralni mješoviti zbor župe sv. Petra pod ravnanjem don Mihaela Provića te uz orguljašku pratnju prof. Mirka Jankova. U propovijedi nadbiskup Barišić istaknuo je da je misno slavlje na kraju simpozija zahvala Bogu, ali i zahvala nadbiskupu Franiću za sve ono što je bio, značio i što je ostavio u baštinu svojoj mjesnoj Crkvi. Misa je i poticaj za ustrajan i svjedočki hod po uzoru na Franića, koji je prije svega bio navjestitelj Radosne vijesti, evanđelja. U surječju Franićeva biskupskog gesla “Pobjeda svetih” mons. Barišić je istaknuo „da smo na ovom zemaljskom proputovanju svjesni svoje i tuđe grešnosti često okruženi teškim prilikama, ali da smo, također, usmjereni nebu s vjerom u konačnu pobjedu svetih. Ovo posljednje dogodit će se u vječnosti, ali već ovdje na zemlji počinje ostvarivanje Božjega kraljevstva, u kojem važnu ulogu ima i konkretna Crkva u konkretnom društvu”. Nadbiskup Barišić je na kraju mise zahvalio svima koji su sudjelovali u pripremi, organizaciji i realizaciji simpozija, kao i misnoga slavlja, poručivši nazočnima da u Godini vjere još snažnije otkrivaju svoju vjeru i svjedoke vjere te da žive po njihovu primjeru, u svagdanjim prilikama i neprilikama, svjedočki.

Program proslave obilježavanja 100. obljetnice rođenja splitsko-makarskoga nadbiskupa Frane Franića završit će u nedjelju 2. prosinca u nadbiskupovu rodnom Kaštel Kambelovcu u župnoj crkvi, u 10.30 sati prigodno je slovo o liku i djelu Frane Franića, a u 11 sati svečano misno slavlje.