Šibenik, 27. 9. 1998. (IKA) – Petodnevni znanstveni simpozij “Šibenska biskupija 1298-1998.” u povodu obilježavanja 700. obljetnice šibenske biskupije i grada Šibenika, otvorio je u utorak, 22. rujna, u šibenskoj Gradskoj vijećnici šibenski biskup Ante Ivas. Svoju dobrodošlicu izrazio je svim sudionicima simpozija šibenski gradonačelnik Franko Čeko i župan šibensko-kninske županije Ivo Baica, a nazočnima se također obratili veliki rektor Splitske bogoslovije pod čijim pokroviteljstvom se odvija simpozij splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić, uime rektora Splitske bogoslovije dr. Slavko Kovačić te rektor Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Franjo Šanjek.
Nakon otvaranja simpozija u Županijskom muzeju Šibenik otvorena je velika izložba “Na slavu Božju – 700 godina šibenske biskupije”. O značenju, sadržaju i priređivanju te značajne i do sada najveće izložbe u Šibeniku, govorili su ravnatelj Županijskog muzeja Gojko Lambaša, pomoćnica ministra kulture u Vladi RH mr. Branka Šulc te kustosica muzeja Ksenija Kalauz. Izložbu je proglasio otvorenom biskup Ivas.
U svom uvodu u rad simpozija generalni vikar šibenske biskupije mons. Dominik Škevin istaknuo je kako je taj znanstveni simpozij velikim dijelom isplanirao i zamislio pokojni šibenski biskup Srećko Badurina, a biskup Ivas doveo ga je do konačnog ostvarenja. U tri dana održano je 37 predavanja te je izloženo pet priopćenja. O bogatoj povijesti šibenske biskupije i grada, o njezinim spomenicima i velikanima graditeljstva, slikarstva, kiparstva, književnosti te o biskupijama i svetačkim likovima govorili su znanstvenici iz Zadra, Zagreba, Rijeke, Splita, Rima, Sinja i Makarske. Obuhvaćeno je razdoblje od kršćanstva na području šibenske biskupije u rimsko doba do vremena šibenskog biskupa Josipa Arnerića (1961-1986). Osobito značajno razdoblje je svakako vrijeme osnivanja šibenske biskupije. To razdoblje obradio je mr. Damir Karabić predavanjem “Osnutak šibenske biskupije u svjetlu jadranske politike hrvatskoga velikaškog roda Šubići”. Istaknuo je zauzimanje i zasluge bribirskih knezova od roda Šubića, u prvom redu zauzimanje kneza Jurja I, za osnivanje šibenske biskupije. Diplomatska djelatnost bribirskih knezova i veze pridonijele su konačnoj odluci pape Bonifacija VIII. da ustanovi šibensku biskupiju Bulom od 1. svibnja 1298. godine. Za prvoga šibenskog biskupa posvećen je fra Martin iz Raba, gvardijan samostana sv. Frane u Šibeniku. Šibenskoj biskupiji priključena je kninska biskupija 1699. godine, a Bulom pape Leona XII. “Locum beati Petri” godine 1828. ukinute su, između ostalih, skradinska i trogirska biskupija te je čitav prostor skradinske biskupije priključen šibenskoj, a od trogirske joj je biskupije priključen zagorski dio, te župa Marina na obali. Tako je današnja šibenska biskupija u svojim granicama sljednica skradinske, kninske i dijela trogirske biskupije, o čemu je govorio dr. Slavko Kovačić. Sudionici simpozija posjetili su ta stara sjedišta biskupija – Skradin i Knin – u rekreativnom dijelu programa simpozija posljednji dan skupa. Radovi simpozija bit će sabrani u Zborniku koji će biti naknadno objavljen. Simpozij je priređen pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.