Zagreb, (IKA) – U povodu 20. obljetnice ponovnog uvođenja vjeronauka u hrvatski školski sustav, Katedra religiozne pedagogije i katehetike Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirala je jednodnevni znanstveni simpozij “Vjeronauk nakon dvadeset godina: izazov Crkvi i školi”. Simpozij je održan u utorak 14. lipnja u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu. Otvorenju simpozija nazočili su veliki kancelar KBF-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik Vijeća za katehizaciju HBK đakovačko-osječki pomoćni biskup Đuro Hranić, izaslanica ministra znanosti, obrazovanja i sporta Radovana Fuksa državna tajnica Diana Vican, ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Dinko Filipović, ravnateljica Uprave za nacionalni kurikulum MZOS dr. Vini Rakić, dekan KBF-a Josip Oslić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, predstojnik Nacionalnog katehetskog ureda Ivica Pažin, predstavnici drugih vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj, profesori katoličkih učilišta, vjeroučiteljice i vjeroučitelji, kao i studenti i studentice, te predstojnici (nad)biskupijskih katehetskih ureda.
U uvodnom pozdravnom govoru kardinal Bozanić istaknuo je da je to prigoda vratiti se unatrag i analizirati ono što je učinjeno, a što nije, te tako pridonijeti boljem sagledavanju perspektive. Podsjetio je kako su unutar BK u raspravi prije ponovnog uvođenja vjeronauka u školu biskupi bili od početka složno otvoreni za taj novi izazov, unatoč pitanjima koja su dolazila i s desne i lijeve strane. Providonosna je bila otvorenost biskupa i baza naše Crkve.
Pitanje spremnosti možemo i danas postaviti, jer čovjek nije nikada do kraja pripravan. No, možemo reći da smo promjene dočekali spremni, čemu su zasigurno pridonijele tolike katehetske škole i sve ono što je naša Crkva na tom području činila po svojim župama, rekao je kardinal. Dotičući se župne kateheze, kardinal je istaknuo kako je župna kateheza u novom izazovu da definira samu sebe. Ona nije ponavljanje vjeronauka u školi, kao što vjeronauk u školi nije vršenje župske kateheze, upozorio je. Podsjetio je, i kako zahvaljujući vjeronauku u školi danas ima više djece koja u župi pristupaju sakramentima kršćanske inicijacije. Govoreći o vjeroučiteljima, kardinal Bozanić je rekao kako zahvaljujući radu proteklih dvadeset godina imamo plejadu sposobnih vjeroučitelja, što je bogatstvo i za školu i za Crkvu. Moramo nastojati da formacija postane još viša i jača, jer vidimo mnoge izazove i u Crkvi i društvu, rekao je kardinal, te istaknuo kako je dobro da učilišta načine projekt vezan uz potrebe vjeroučiteljskog kadra, da ne školuju vjeroučitelje koji poslije neće moći dobiti posao. Očekujemo da simpozij donese i neke prijedloge i zaključke za budući hod Crkve u odnosu za formaciju vjeroučitelja, a i za bolje formiranje župne kateheze, zaključio je kardinal. Dijana Vican istaknula je da je taj simpozij izazov i Crkvi i školi, izazov obrazovnoj politici. Naglasila je da se više ne postavlja pitanje zašto vjeronauk, već kako dalje od dobroga napraviti bolje. Prof. Vinko Filipović rekao je da je uspostavljena dobra infrastruktura temeljem suradnje ministarstva i NKU, kao i (nad)biskupskih katehetskih ureda. Govoreći o važnosti vjeronauka, istaknuo je da on ima važnu ulogu u školskom odgoju, uključujući i predškolski odgoj i to u informativnom, formativnom i obrazovnom smislu. Na kraju je upozorio da uvijek treba težiti da kvaliteta bude još bolja. Dekan KBF-a Josip Oslić, otvarajući simpozij, govorio je o važnosti komunikacije između vjeroučitelja, ravnatelja škole i župnika, te izrazio uvjerenje da je program provođenja vjeronauka u školi uspio.