Zadar, (IKA) – “Značenje boravka pape Aleksandra III. u Zadru 1177. g.” naziv je znanstvenog skupa koji je održan u dvorani sjemeništa “Zmajević” u četvrtak 27. veljače u organizaciji Družbe hrvatskog zmaja. Nazočnu javnost, među kojima zadarske nadbiskupe Ivana Prenđu i umirovljenog Marijana Oblaka, pozdravio je prof. dr. Stijepo Obad, pročelnik Zmajskog stola u Zadru. Predavači dr. sc. Mladen Ančić, akademik Franjo Šanjek i akademik Nikica Kolumbić održali su predavanja o crkvenim, društvenim i političkim prilikama u 12. st., kada je Papa prvi put došao u Zadar, ne s namjerom pastirskog pohoda, nego je na putu za Veneciju na pregovore sa carom Fridrikom I. Barbarosom, a uslijed vremenskih nepogoda, bio “prisiljen” ostati u Zadru četiri dana.
Dr. Ančić govorio je o odnosima između carstva i papinstva u doba pontifikata Aleksandra III., kojeg je izabrala većina kardinala. U tijeku njegova dvadesetdvogodišnjeg pontifikata birani su četiri protupape, carski kandidati, što svjedoči o sukobu između svjetovne i crkvene vlasti u 12. st. U posljednje četiri godine svog pontifikata Aleksandar III. je na istočnu obalu Jadrana poslao dvojicu legata, a nakon smrti nadbiskupa Lampridija sam je odredio njegova nasljednika, što se dovodi u svezu s dobrim upoznavanjem prilika u Zadru u tijeku njegova boravka u gradu.
Akademik Šanjek govorio je o crkvenim prilikama u doba papinstva Aleksandra III., ističući da je on uredio pitanje izbora pape dvotrećinskom većinom kardinala, pravilo koje i danas vrijedi, te je pridonio očuvanju papinstva od utjecaja carstva, odupirući se sprezi trona i oltara. Kruna njegova pontifikata je Lateranski koncil koji je sazvao 1179. g., kad je odlučeno da svaka katedralna crkva mora organizirati školu u kojoj će se besplatno poučavati svećenički kandidati i drugi željni znanja. Zalagao se i da se brojna laička bratstva i udruge prihvate u Crkvi i statutarno odrede.
Akademik Kolumbić predstavio je Hrvatsko pjesništvo u 12. st., a na temelju svjedočenja Papina kroničara kardinala Bozona o posjetu Aleksandra III. Zadru vidljivo je da su Hrvati već u 12. st. na materinskom jeziku koristili pjesničke forme koje su se njegovale u europskome kulturnom svijetu. To su kantici, pjesme vjerskog oduševljenja i zanosa, uzeti iz biblijskih tekstova, te laude, pjesme vjerskog sadržaja i pučkog podrijetla, poklici u čast Bogorodici, svecima i crkvenim dostojanstvenicima, osobito pjevane u doba romanike.
Na kraju predavanja ansambl “Zadarski madrigalisti” izveo je zadarske laude iz 12. st., te dijelove iz staroslavenske koralne mise i glagoljaške liturgije.