Pula/Pazin, (IKA) – Znanstveni skup posvećen 200. obljetnici rođenja biskupa i narodnog preporoditelja dr. Jurja Dobrile i 100. obljetnici skladanja istarske himne “Krasna zemljo, Istro mila” održan je u Puli i Pazinu 25. i 26. listopada. Dr. Juraj Dobrila, biskup porečki i pulski, a zatim tršćansko-koparski, preporoditelj istarskoga hrvatskog puka, prosvjetitelj, publicist, zastupnik u Istarskom saboru i Carevinskom vijeću u Beču, gospodarstvenik, izdavač, mecena, dobročinitelj, pokretač bitnih akcija s ciljem buđenja nacionalne svijesti, jedan od najvećih likova u povijesti Istre, rođen je u mjestu Veli Ježenj u središnjoj Istri, 16. travnja 1812. Pjesma “Krasna zemljo Istro mila”, djelo autora Matka Brajše Rašana na tekst dr. Ivana Cukona, skladana je u Pazinu godine 1912. Skupština Istarske županije proglasila je 23. rujna 2002. tu pjesmu himnom Istarske županije.
Znanstveni skup dio je niza programa obilježavanja tih dvaju obljetnica, realiziran je slijedom priprema Organizacijskog odbora na čelu s biskupom Porečke i pulske biskupije Draženom Kutlešom. Osim biskupije organizatori su bili Istarska županija, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Državni arhiv u Pazinu, katedra Čakavskog sabora za povijest Istre, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Pula te Istarsko književno društvo Juraj Dobrila iz Pazina.
Prvi dan znanstvenog skupa održan je u pulskom Sveučilištu Jurja Dobrile, u svečanoj dvorani Tone Peruška. Tijekom svečanog otvorenja, rektor pulskog Sveučilišta prof. dr. Robert Matijašić istaknuo je važnost toga skupa u cilju obogaćivanja historiografije s podacima o životu i djelovanju biskupa Dobrile. Uime istarske županije skup je pozdravio Vladimir Torbica.
Biskup Kutleša svoje obraćanje započeo je poznatom Dobrilinom uzrečicom “Ruke Istri, srce Bogu” te istaknuo kako nam Dobrila i danas treba biti uzor u nastojanjima podupiranja prosperiteta svoga naroda i kraja, ali uvijek povezujući svojim djelovanjem zemaljsko s nebeskim.
Prvo izlaganje radnog dijela skupa iznio je akademik Petar Strčić, koji se osvrnuo na povijesne, političke i crkvene prilike u Hrvatskoj u doba biskupa Dobrile, s posebnim naglaskom na stanje u Istri. O teološkim naglascima u korizmenim poslanicama biskupa Dobrile govorio je vlč. mr. Ilija Jakovljević. Nakon općenite klasifikacije te raščlanjivanja deset temeljnih tematika koje su obilježile poslanice, mr. Jakovljević zaključio je izlaganje pitanjem “može li ovaj simpozij uroditi poticajom za početak suradnje s Tršćanskom biskupijom u cilju pokretanja postupka beatifikacije biskupa Dobrile?”
Dr. Stipan Trogrlić podrobnije je slušateljstvu predstavio sociološku i političku klimu u kojoj je protekla proslava 100. obljetnice Dobrilina rođenja 1912., sa žustrim polemikama između tadašnjih istarskih “klerikalaca” i “liberala”. Vlč. mr. Mladen Juvenal Milohanić, autor brojnih izdanja o biskupu Dobrili, podrobnije je predstavio Dobrilino političko djelovanje u ulozi zastupnika naroda Istre u bečkom parlamentu.
Asistent pri Odsjeku za povijest na pulskom sveučilištu Mihovil Dabo obradio je temu ključnih rješenja koja je primijenio ili nastojao primijeniti biskup Dobrila glede pitanje manjka klera, napose u ruralnoj Istri, sagledavši tematiku kao vjersko, društveno i političko pitanje.
Fra Tomislav Mrkonjić, djelatnik Vatikanskog arhiva, upoznao je skup s dosad istraženim spisima kojima su evidentirane veze biskupa Dobrile s Vatikanskom kurijom, s posebnim naglaskom na dva procesa imenovanja biskupom porečkim i pulskim te tršćansko-koparskim. Predstavljeni su i dokumenti vezani za djelovanje biskupa Dobrile, zapisnici pohoda ad limina te odgovori na periodične upitnike o stanju u dijecezi, a također su spomenuti još neistraženi elementi Dobrilina djelovanja u vezama sa Svetom Stolicom: pri Kongregaciji za evangelizaciju naroda, Kongregaciji za nauk vjere te njegovo djelovanje tijekom Prvoga vatikanskog koncila.
Prof. Maja Polić sa Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci predstavila je rezultate istraživanja spominjanja biskupa Dobrile u korespondenciji dvojice njegovih suvremenika, istomišljenika i prijatelja dr. Josipa Jurja Strossmayera i dr. Franje Račkog; iz tog vrlo opsežnog i elokventnog te nadasve informacijama prebogatog epistularnog kontakta moguće je, između ostalog, iščitati mnoge ključne trenutke kako hrvatske tako i istarske povijesti u tome razdoblju te niz zanimljivih značajki Dobrilina djelovanja.
O daljnjem razvoju Dobrilinih ideja i nastojanja u smjeru preporodnog i nacionalno-integracijskog procesa kroz sljedeće generacije političara govorio je prof. Nevio Šetić u izlaganju “Značaj Jurja Dobrile danas”. Posljednje izlaganje prvoga dana skupa održao je redovni profesor kršćanske arheologije na Sveučilištu u Trstu dr. Giuseppe Cuscito, koji je temeljito obradio temu biskupske vladavine Jurja Dobrile u Tršćanskoj i Koparskoj biskupiji, gdje je stolovao od 1875. do 1882.; posebno je istaknuta njegova velika organizacijska sposobnost i angažman na području karitativne djelatnosti, ali i posebna pozornost koju je pridavao pomaganju i uzdizanju kako na materijalnom tako i na intelektualnom planu istarskim Hrvatima u Trstu, što je dovelo do raskola među dijecezanskim klerom.
Na kraju prvog dana skupa predstavljena je najnovija knjiga vlč. mr. Mladena Juvenala Milohanića “Dr. Juraj Dobrila, glasnik istine, branitelj naroda i Crkve”. Knjiga je izdana u nakladi “Josip Turčinović” d.o.o. i Istarskog književnog društva “Juraj Dobrila”, uvodnik potpisuje akademik Josip Bratulić a recenzenti su dr. Josip Grbac i dr. Stipan Trogrlić, koji je uz autora izrekao svoj osvrt na knjigu. U djelu su sagledani različiti aspekti Dobrilina zastupničkog djelovanja te utjecaj njegova djelovanja na različite segmente života istarskog puka.

Drugi dan simpozija, održan u Spomen domu u Pazinu, započeo je pozdravima pazinskoga gradonačelnika Renata Krulčića i biskupa Kutleše. O Dobrilinim gimnazijskim danima u Karlovcu te njegovim kasnijim kontaktima i posjetima Zagrebu, u kontekstu značajnih kontakata i suradnje s istaknutim ličnostima toga vremena, govorio je akademik Josip Bratulić.
Posebnim osvrtom na pojedine značajne članke objavljene o biskupu Dobrili od 80-ih godina 20. stoljeća do danas prof. Slaven Bertoša istaknuo je izuzetno zanimanje koje još uvijek među znanstvenicima i istraživačima pobuđuje lik biskupa Dobrile. Prof. Marko Medved s Riječke teologije predstavio je Dobrilinu doktorsku disertaciju “Svetootački nauk o sakramentu ispovjedi”, u kojoj je biskupu bio cilj, na temelju pisaca kršćanske starine, ukazati na neutemeljenost nauka protestantske teologije o sakramentu ispovijedi.
Prof. Jasna Ćurković Nimac sa zagrebačkog Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar obradila je središnje teme Dobrilinih poslanica: Crkva, odnos Crkve i svijeta, socijalna problematika, uloga papinstva, obrazovanje i sl., te tri perspektive sagledavanja istih: nacionalna, vjerska i moralna. O jezičnim značajkama Dobriline poslanice iz 1867., u perspektivi specifičnoga razvojnog procesa hrvatskog jezika u Istri te o grafijskome sustavu, sintaktičkim te leksičkim i stilskim značajkama biskupova pisanog izričaja govorila je prof. Teodora Fonović Cvijanović s pulskog sveučilišta. Prof. Markus Leideck iz Državnog arhiva u Pazinu, autor nedavno inaugurirane putujuće izložbe “Juraj Dobrila (1812. – 2012.) povodom 200. obljetnice rođenja” govorio je općenito o sačuvanim pisanim tragovima biskupa Dobrile te izdvojio nekoliko vrijednih monografija napisanih o njemu u raznim povijesnim razdobljima. Istaknuo je kako je do danas ponajbolju sintezu o Dobrili, pod naslovom “Biskup Dobrila i njegovo doba” napisao mons. Božo Milanović.
O temeljnim obilježjima moralnog nauka u Dobrilinim poslanicama govorio je dr. Josip Grbac u izlaganju “Juraj Dobrila – kršćanski moral jučer i danas”; istaknuvši “neraskidivu sintezu koju Dobrila stvara između vjere i morala, morala i Crkve i njezinih sakramenata”. Dr. Grbac napomenuo je i kako Dobrila “jasno uviđa kako su kriza morala i kriza autoriteta međusobno povezane, premda u njegovim poslanicama ima naznaka svojevrsnog ‘sakraliziranja’ autoriteta”.
Posljednja tri izlaganja bila su posvećena 100. obljetnici skladanja istarske himne. O liku i djelu autora skladbe Matku Brajšu Rašanu, o autoru stihova dr. Ivanu Cukonu iz Medulina te “putu” te skladbe do proglašenja himnom govorio je prof. Nikola Lovrinić. Propitivanjem recepcije Matka Brajše Rašana i njegove himne danas, u očekivanju buduće Europe bez granica, ukazuje se na nedostatak opsežnih znanstvenih studija o skladateljima istarskog podneblja i njihovim djelima, kao vrijednim biserima bogatog naslijeđa koje nas obvezuje svojom neponovljivošću i kvalitetom, istaknuo je izlagač. Podrobnije o glazbenoj ostavštini Matka Brajše Rašana te objavljene radove i članke na temu istih, kao i rezultat istraživanja Brajšina stvaralaštva u raznim povijesnim i glazbenim institucijama obradila je prof. Ivana Paula Gortan-Carlin.
Posljednje izlaganje znanstvenog skupa, pod naslovom “Prijatelji i podupiratelji: prvih deset godina djelovanja Zbora ‘Matko Brajša Rašan’ (1951. – 1961.)” održala je prof. Lada Duraković. Naglasak je stavljen na snažni glazbeni amaterizam koji je u tom razdoblju pogodovao osnivanju i prosperitetu kulturno-umjetničkih društava općenito, a promicanjem društveno-političke te u prvom redu kulturološke svijesti, redajući uspjehe na turnejama i koncertima na kojima su se u velikoj mjeri promovirala djela domaćih istarskih i jugoslavenskih autora, zbor se ubrzo prometnuo u jedan od najprepoznatljivijih nositelja glazbenog života Pule.
U dva dana znanstvenog skupa održano je 20 izlaganja od čega 17 posvećenih biskupu Dobrili i tri o 100. obljetnici skladanja istarske himne , izneseno je mnoštvo zanimljivih, nerijetko i dosad mahom nepoznatih podataka, koji će zasigurno poslužiti kao dobra osnova za neka nova buduća istraživanja, a zbornik koji će biti objavljen kao rezultat tog znanstvenog skupa postat će referentan izvor informacija za sve koji iz bilo koje perspektive budu prionuli podrobnijem proučavanju tih tema.