ZNANSTVENI SKUP O BISKUPU STROSSMAYERU - JEDNOM OD NAJZNAEAJNIJIH OSOBA NOVIJE HRVATSKE POVIJESTI

Zagreb, ?akovo, 28. 10. 1995. (IKA) – U povodu obilježavanja 180. obljetnice ro?enja, 145. obljetnice biskupskog re?enja, 125. obljetnicu nastupa na I. Vatikanskom koncilu i 90. obljetnicu smrti, biskupa Josipa Juraja Strossmayera, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Biskupija ?akovaeka i srijemska, Sveueilište J.J. Strossmayer i grad ?akovo, priredili su dvodnevni znanstveni skup od 26. do 27. listopada, u Zagrebu i ?akovu.
Skup je u nazoenosti zagrebaekoga nadbiskupa kardinala Franje Kuhariaa, te ?akovaeko-srijemskoga biskupa Airila Kosa i pomoanoga biskupa Marina Srakiaa, otvoren 26. listopada u zgradi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Predavaei su na skupu govorili o biskupu Strossmayeru izme?u odbijanja i prihvaaanja, biskupu kao utemeljitelju i pokrovitelju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, nastupu na I. vatikanskome koncilu, te njegovu pastoralnome, gospodarskom i politiekom djelovanju i odnosu prema zagrebaekoj metropoliji.
Skup je nastavljen u ?akovu, 27. listopada, gdje je zapoeet pozdravom pomoanog biskupa Marina Srakiaa, kao i molitvom i polaganjem vijenca na biskupov grob u kripti katedrale. Nakon toga je uslijedio pozdrav predsjednika Organizacionog odbora akademika Ive Padovana, te predavanja biskupa Srakiaa o Strossmayeru eije djelo do danas neki napadaju, a drugi prihvaaaju, dr. Pere Araeiaa o 55 godina Strossmayerova pastoralnog djelovanja, dr. Andrije Šuljaka o biskupu na I. vatikanskome koncilu, te skupine autora koje je predvodio dr. Julio Martineia o biskupovu vlastelinstvu u ?akovu.
?akovaeki biskup Josip Juraj Strossmayer (1815-1905) jedna je od najznaeajnijih osoba novije hrvatske povijesti – bio je ne samo crkveni uglednik, nego i politiear, povjesniear, publicist, podupiratelj i suradnik mnogih novina, te mecena mnogih umjetnika. Utemeljio je Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti (danas Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) god. 1860, moderno zagrebaeko sveueilište i dao zakladu za galeriju slika, sagradio je katedralu sv. Airila i Metoda u ?akovu i župnu crkvu sv. Petra u Osijeku, te obnovio staro pravo Katolieke Crkve u Hrvata da se Evan?elje u misi eita na hrvatskome jeziku. Godine 1859. pomogao je veaom svotom novca dovršenje hrvatskoga Zavoda sv. Jeronima u Rimu, dao izgraditi hrvatski oltar sv. Airila i Metoda u bazilici u Loretu, te ishodio dozvolu da se bosanski franjevci mogu školovati u ?akovu (1852) i sagradio im posebnu kuau. Nakon što je habsburška monarhija zaposjela Bosnu i Hercegovinu, biskup Strossmayer je pomogao ustolieenje redovite crkvene hijerarhije u toj zemlji, te gradnju sarajevske katedrale. Strossmayer je bio i apostolski upravitelj za rimokatolike u Srbiji, a zalagao se i za približavanje katolieke i pravoslavnih Crkava, te južnoslavenskih naroda. Svjetsku slavu postigao je svojim govorima na I. vatikanskome koncilu. U svojemu politiekome djelovanju, biskup Strossmayer, koji je bio jedan od prvaka Narodne stranke, zalagao se za ujedinjenje svih dijelova Hrvatske, te za postizanje politiekog ugovora izme?u Hrvatske i Ugarske na naeelu ravnopravnosti.
Josip Juraj Strossmayer, nakon završene gimnazije i studija filozofije u ?akovu, studirao je teologiju u Pešti, gdje je postigao doktorat iz filozofije. Studij teologije je nastavio na Augustineumu u Beeu, gdje je dvjema disertacijama o problemu crkvenoga jedinstva zadobio titulu doktora teologije. God. 1847. postaje dvorski kapelan u Beeu, te jedan od ravnatelja Augustineuma. Na prijedlog bana Josipa Jelaeiaa imenovan je god. 1849. biskupom ?akovaeko-bosanskim, a na blagdan sv. Mihaela god. 1850. sveeano je ustolieen u ?akovu. Biskupsko geslo mu je bilo “Sve za vjeru i domovinu”.
Poeasni su predsjednici skupa bili predsjednik HAZU akademik Ivan Supek i ?akovaeko-srijemski biskup Airil Kos. Predsjednik je Organizacionog odbora bio akademik Ivo Padovan, a elanovi prof. dr. sc. Pero Araeia, Antun Fabijaneia, dipl. ing. Ivica Mandia, prof. dr. sc. Stanislav Marijanovia, prof. dr. sc. Julijo Martineia, akademik Milan Moguš, prof. dr. sc. Josip Planinia, akademik Hodimir Sirotkovia, mons. Marin Srakia, prof. dr. sc. Andrija Šuljak, te Krešimir Valetia.