Dubrovnik, 8. 1. 2000. (IKA) – Jednodnevni znanstveni skup o dubrovačkome biskupu Josipu M. Careviću (1883-1945) održan je 7. siječnja u prostorijama međunarodnog središta hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku. Skupu su bili nazočni, između ostalog, biskupi dubrovački Želimir Puljić, kotorski Ilija Janjić i splitsko-makarski pomoćni Marin Barišić, koji je i predsjedao skupom. O životu, društveno-političkim i crkvenim prilikama u doba biskupa Carevića govorio je profesor na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Splitu dr. Mile Vidović. Dr. Vidović je govorio o nastanku i razvitku Kraljevine SHS, kasnije Jugoslavije, u kojoj je dubrovačko područje pripalo zetskoj banovini sa sjedištem u Cetinju, zatim o konkordatu Jugoslavije sa Svetom Stolicom protiv kojeg su bili i Srpska pravoslavna crkva i komunisti, a djelovanju Katoličke akcije, te katoličkim društvima nakon 1929. godine. Biskup Puljić održao je predavanje pod naslovom “Odgojne teme i odgojni principi u pastoralnim poslanicama biskupa Carevića” ističući kako od sedam poslanica čak dvije govore o tome. Poslanica o kršćanskome odgoju u obitelji iz 1931. godine i poslanica “Poštuj oca i majku” iz 1932. godine govore o važnosti i roditeljskog odgoja, jer je korijen brojnih zala upravo u pomanjkanju toga obiteljskog odgoja. Generalni tajnik Dubrovačke biskupije mons. Toma Lučić govorio je o velikoj skrbi biskupa Carevića za dubrovačko sjemenište koje je utemeljeno nakon preporuke Tridentskog koncila. Biskup Carević smatrao je kako je sjemenište “zjenica oka jedne biskupije”, te je, uz kupnju ljetnikovca za odmor sjemeništaraca, širom biskupije proširio molitvu za svećenička zvanja. Predavanje “Tekst i kontekst katoličkoga socijalnog nauka biskupa Carevića” održao je dr. fra Špiro Marasović. Kritički se osvrćući na poslanicu biskupa Carevića o razlozima socijalne krize, dr. Marasović je istaknuo kako biskup Carević pogibelj za vjeru vidi na moralnome, a ne na intelektualnome području te da ne uzima u obzir povijesne i socijalne prilike tog vremena. O moralnim temama u propovijedima i poslanicama biskupa Carevića govorio je dr. Stanko Lasić istaknuvši, uz gibanja i smjerove u moralnoj teologiji s početka 20. stoljeća, teme o kojima ima najviše spomena poput kršćanske ženidbe, psovke, odnosa roditelja prema djeci i obratno. Kancelar Dubrovačke biskupije don Ivan Šimić govorio je o socijalno-karitativnom radu, vidu djelovanja biskupa Carevića koje se ogledalo u potpomaganju postojećih karitativnih ustanova i utemeljenju nekih novih, u skrbi za gladne i bolesne i neprestanim pozivima vjernicima da nastalo zlo suzbiju svojom darežljivošću. “Josip Marija Carević – mučenik za vjeru ili politički protivnik?” pitanje je na koje je odgovor pokušao dati profesor na rimskom Angelicumu dr. Stjepan Krasić. Pregledom dokumenata o ostavci koji se nalaze u javnosti nedostupnome dijelu Vatikanskog arhiva, dr. Krasić je istaknuo kako je Nuncijatura u Beogradu izvijestila samo da je biskup Carević podnio ostavku, a o razlozima nema uopće govora. A što se tiče samo biskupove smrti, nakon zvjerskog mučenja od strane partizana u svibnju 1945. godine, postoje brojna usmena svjedočenja, ali ne i svjedoka samog čina, istaknuo je dr. Krasić. Više puta intervenirao je biskup Carević i za same partizane ili im je vodio sprovode, tako da je teško vjerovati da im je osobno nešto skrivio. No, tako podmuklo uhićenje i mučenje visokoga crkvenog dostojanstvenika budi brojna pitanja na koja još nema konačnog odgovora. Don Mateo Bogišić, koji je postao sjemeništarac nekoliko dana prije biskupova ustoličenja, govorio je iz svoga životnog iskustva o biskupu Careviću. Na kraju simpozija biskup Puljić je zahvalio svima na uloženome trudu istaknuvši kako je ovo treći skup na kojem se na taj način oživljavaju uspomene na dubrovačke biskupe.
Biskup Josip M. Carević rođen je 1883. godine u Metkoviću. Godine 1908. završio je Bogosloviju na Gregorijani u Rimu. Bio je predsjednik Katoličke akcije u Splitu, gdje je 10 godina surađivao s o. Petrom Pericom kojeg je kasnije pozvao u Dubrovnik. Bio je i katedralni župnik u Splitu. Godine 1929. imenovan je dubrovačkim biskupom. Godine 1940. podnosi ostavku i od tada se stavlja na raspolaganje zagrebačkome nadbiskupu Alojziju Stepincu. Mučenički je ubijen u Velikom Trgovišću i do danas mu je nepoznat grob.