ZNANSTVENI SKUP O "HRVATSKOME KATOLIČKOM POKRETU" (3)

Zagreb, 30. 3. 2001. (IKA) – U nastavku rada znanstvenog skupa o Hrvatskome katoličkom pokretu u četvrtak 29. ožujka mr. Mario Strecha predstavio je Prvi hrvatski katolički sastanak. Prema njegovim riječima, taj je Kongres, održan 1900. godine, bio prva velika manifestacija političkog katolicizma u Banskoj Hrvatskoj u trenutku kad su se počeli očitovati prvi jasno uočljivi znakovi procesa sekularizacije. Govoreći o političkom katolicizmu u Hrvatskoj, predavač je istaknuo kako on nije imao samo sekularizacijsko, nego i nacionalno-političko značenje. Katolički pokret trebao je stvoriti pretpostavku i za reafirmaciju ideje o nacionalnom jedinstvu i time oživjeti hrvatski nacionalni pokret, odnosno političku akciju za rješenje hrvatskog pitanja u okviru sve izraženije krize dualizma.
O utemeljiteljima Prvoga hrvatskog katoličkog sastanka te o njegovim rezolucijama govorila je dr. Agneza Sabo. Kongres je radio u 4 sekcije na kojima je doneseno 8 rezolucija. Predavačica smatra da rezolucije imaju više vjersko nego li političko značenje. Hrvatski su katolici pokušali također odgovorno pristupiti rješavanju gorućih socijalnih, kulturnih i prosvjetnih, pa i političkih problema u zemlji, vodeći se pri tome općim načelima istine i pravde. Time su se, mišljenja je dr. Sabo, već tada približili nekim bitnim stavovima Drugoga vatikanskog sabora u odnosu na dužnosti i odgovornosti kršćana u svijetu.
Dr. Zoran Grijak govorio je o političkim odjecima sudjelovanja nadbiskupa Stadlera na Kongresu 1900. godine. “Biskup Strossmayer i Hrvatski katolički pokret” naziv je predavanja koje je održao dr. Andrija Šuljak. Prema njegovom mišljenju, biskupa Strossmayera možemo nazvati pretečom katoličkog pokreta u nas. Njegove bilješke u pripremanju govora na 1. vatikanskom saboru potvrđuju da je htio pokrenuti i pitanje laika u Crkvi. Biskup je osnivao vjerničke udruge u Biskupiji te je bio vrlo zauzet u kulturnom i duhovnom odgoju školske, gimnazijske i sveučilišne mladeži. Dr. Tomo Vukšić pojasnio je odnos katolika prema pravoslavlju na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a dr. Mira Kolar predstavila je Hrvatsku poljodjelsku banku i hrvatsko selo. O djelovanju biskupa Mahnića na formaciji i organizaciji katoličkog laikata do 1912. godine govorio je dr. Anton Bozanić. Kako je istaknuo u predavanju, razvoj Hrvatskoga katoličkog pokreta od 1903. do 1920. godine usko je vezan uz ime krčkog biskupa Antuna Mahnića. HKP utemeljen je na Mahnićevoj analizi postojećeg vjerskog stanja kod nas, na njegovoj viziji budućnosti i nizu pokrenutih akcija usmjerenih prema mlađem naraštaju. Pokret i gibanje, inspirirano Mahnićevim vizijama, išlo je za duhovno-intelektualnim obrazovanjem mladog katoličkog sloja i težilo je za izgradnjom novog društva prožetog kršćanskim vrednotama. Dr. Jure Krišto u svom je predavanju iznio naprednjačku kritiku katolištva, a dr. Atanazije Matanić govorio je o ulozi Ivana Butkovića u stvaranju HKP-a. Nastanak i ulogu Hrvatskoga katoličkog akademskog društva “Domagoj” predstavio je dr. Ivan Markešić, a Ženski katolički pokret i njegove ciljeve pojasnila je s. Rebeka Anić. “Vjersko i nacionalno u hrvatskom i talijanskom Katoličkom pokretu u Istri” naziv je predavanja koje je održao prof. Stipan Trogrlić, a o buđenju poduzetničke osposobljenosti Hrvata i Slovenaca u Istri govorila je dr. Đurđica Fućkan. Na kraju prvoga dana skupa dr. Franjo Velčić pojasnio je odnos HKP-a prema znanosti i umjetnosti. (i03559hr/kj)