Pakrac, (IKA) – U organizaciji Požeške biskupije te uz suradnju Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u subotu 7. studenoga u Hrvatskom domu “Dr. Franjo Tuđman” u Pakracu održan je Znanstveni skup o životu i djelu Josipa Pazmana prigodom devedesete obljetnice smrti tog znamenitog Pakračanina i po mnogočemu zaslužnog svećenika. Skup je uveličao Komorni zbor crkve Sv. Lovre u Požegi pod vodstvom Alena Kopunovića Legetina.
Na početku znanstvenog skupa sve prisutne, napose domaćeg biskupa Antuna Škvorčevića i slavonskog episkopa Jovana Ćulibrka te izlagače na Znanstvenom skupu pozdravio je moderator Skupa Ivica Žuljević. Potom se prisutnima, obratio biskup Škvorčević, koji je kazao: “Hrvatska je mala zemlja, koja je tijekom svoje prošlosti i u novije doba iznjedrila osobe značajne veličine, založene za opće dobro naroda i Crkve. Prilike koje su vladale kod nas, napose tuđi i totalitarni sustavi vlasti u XX. stoljeću spriječili su da te osobe vrednujemo u skladu s njihovim objektivnim značenjem. Štoviše, vladajuće ideologije nisu dopustile o njima govoriti, bile su predane zaboravu. Nakon utemeljenja Požeške biskupije u demokratskim okolnostima smatrao sam jednom od svojih dužnosti nastojati na takve osobe upozoriti, upoznati javnost s njihovim djelom, zaslugama i veličinom. Jednom od značajnih Pakračana, dr. Josipu Pazmanu, bila je dodijeljena spomenuta sudbina ignoriranja i zaborava. Radujem se što mu ovim Znanstvenim skupom o 90. obljetnici njegove smrti u rodnom Pakracu vraćamo svojevrsni dug, nastojimo osvijetliti lik, upozoriti na djelo, zahvaliti za zasluge i usvojiti poruke, aktualne i za sadašnje vrijeme. Naime, on je kao pravaš i izabrani saborski zastupnik u novogradiškom kotaru nastojao različitim časnim putovima voditi borbu za prava hrvatskog naroda na slobodu i vlastitu državu. Nakon I. svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske Monarhije opirao se ulasku Hrvatske u novu jugoslavensku državnu tvorevinu, a da pri tom nije bio protiv Srba ili bilo kojeg drugog naroda, kojima je priznavao ista prava. Ostao je primjer kako se i u današnjim hrvatskim demokratskim okolnostima valja boriti za prava vlastitog naroda, a da to ne bude protiv prava nekoga drugog naroda, kako izgrađivati vlastiti nacionalni identitet kao valjanu pretpostavku za vođenje dijaloga na istoj ravni s drugima i drugačijima.”
Biskup je potom istaknuo Pazmanove zasluge i veličinu zbog kojih ga treba pamtiti: “Nije sebe štedio, nego je u svoj iskrenosti i posvemašnjoj založenosti nastojao izvršavati povjerene mu zadaće kao prvi rektor modernog Zavoda sv. Jeronima u Rimu, u službi dekana i profesora Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu i rektora Sveučilišta u Zagrebu, brojnih drugih crkvenih i javnih službi, na spisateljskom i pastoralnom području. Jasnoćom svoga opredjeljenja, čestitošću života i nepodmitljivošću karaktera nije bio po volji ni jednoj vlasti, te su ga gotovo sve progonile i nastojale ukloniti s njegovih službi. Kao žrtva raznih političkih spletki povezanih s nastojanjem oko uspostave Hrvatskog zavoda sv. Jeronima bio je brzo uklonjen sa svoje rektorske službe u toj ustanovi. Ubrzo nakon osnutka Kraljevine SHS završio je u zatvoru zajedno sa Stjepanom Radićem, dijeleći s njime istu uzničku sobu. Nije niti u crkvenom djelovanju bio pošteđen. U svemu je bio uspravan, vjeran svojim vjerničkim i političkim opredjeljenjima, nije ulazio u polemike i sukobe niti je vrijeđao neistomišljenike, bio ustrajno marljiv u radu, ostavivši snažan trag na mnogim područjima crkvenog i javnog života.”
Pozdravne riječi potom su kao suorganizatori izrekli prodekan za znanost Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Slavko Slišković te rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima Jure Bogdan. Prodekan Slišković izrazio je radost što Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu ima priliku i mogućnost u suradnji s Požeškom biskupijom biti suorganizator znanstvenog skupa o životu i djelu Josipa Pazmana koji je svojim znanstvenim, nastavničkim djelovanjem na istom Fakultetu ostavi neizbrisivi trag u njegovoj povijesti. Rektor Bogdan istaknuo je kako je “najdelikatniji i glavni dio obveza oko preustroja višestoljetnih hrvatskih svetojeronimskih ustanova u Rimu, uspostava suvremenog svećeničkog Zavoda koji danas nosi ime Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima pao na leđa njegova prvoga rektora, Pakračanina, zagrebačkog svećenika i profesora moralnoga bogoslovlja Josipa Pazmana koji je taj posao obavio tako dobro da njegovo djelo kroz Zavod živi i danas”.
Uslijedilo je jedanaest zanimljivih predavanja kroz koja su ugledni predavači pokušali iznijeti osnovne crte Pazmanova života i djelovanja kojim je zadužio hrvatski narod i Crkvu u Hrvata. Prijepodnevnom dijelu znanstvenog skupa predsjedao je prodekan Slavko Slišković. O “Crkvenim i društvenim prilikama u vrijeme Josipa Pazmana (1844.-1925.)” govorio je Jure Krišto s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, nakon čega je član Povijesnog društva iz Požege Goran Đurđević oslikao “Pakrac u vrijeme rođenja i djelovanja Josipa Pazmana”. Kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog Stjepan Kožul opisao je obitelj Pazman posebno se osvrnuvši na svećenike Petra Pazmana (1844.-1881.) te dr. Josipa Pazmana (1863.-1925.) s naglaskom na njegov odgoj, školovanje i tijek života. O Pazmanu, kao prvom rektoru suvremenog Zavoda sv. Jeronima u Rimu govorio je njegov deseti nasljednik na toj službi Jure Bogdan. Tomislav Mrkonjić, djelatnik Vatikanskog arhiva, prisutne je upoznao s Pazmanom u kontekstu Apostolskog brevea “Slavorum gentem”. Pazmanov pak nastavni i znanstveni rad prikazali su Slavko Slišković i Ana Biočić, profesori na Katedri crkvene povijesti KBF-a u Zagrebu, na što su se nadovezali Mislav Kutleša (profesor na istom Fakultetu) ocrtavajući Pazmana kao profesora moralne teologije te Zdenko Ilić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu govoreći o Pazmanovoj pravnoj djelatnosti, osobito na temelju njegova doprinosa u prijevodu na hrvatski jezik Zakonika crkvenog prava iz 1917.
Sudionici skupa potom su se uputili u pakračku župnu crkvu Uznesenja BDM u kojoj je kršten Josip Pazman i slavio mladu misu, nakratko su se zaustavili u molitvi koju je predvodio biskup Škvorčević. Uslijedio je zajednički objed, te nakon toga drugi dio znanstvenoga skupa kojim je predsjedao rektor Bogdan. Kroz tri sažeta predavanja, sudionici skupa upoznati su s okolnostima svetojeronimske afere u svjetlu pisane ostavštine Luja Vojnovića o čemu je progovorio Zoran Grijak s Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu, dok je Pazmanovu publicističku djelatnost prikazao voditelj Biskupijskog arhiva u Varaždinu Damir Bobovec. Posljednje predavanje na znanstvenom skupu održao je rektor Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu Anđelko Košćak predstavivši “duhovni lik i pastoralni rad Josipa Pazmana”. Iz izlaganja na znanstvenom skupu mogla se iščitati veličina lika i djela Pakračanina, svećenika Josipa Pazmana. U drugom dijelu Skupa s dvjema skladbama nastupio je mješoviti zbor pakračke župe Uznesenja BDM.
Na svršetku znanstvenog skupa sve sudionike na čelu s biskupom Škvorčevićem primio je pakrački gradonačelnik Davor Huška u prostorijama gradske vijećnice gdje je u ugodnom razgovoru izraženo zadovoljstvo zbog održanog simpozija te uvjerenje kako velikani naše prošlosti poput Josipa Pazmana ne smiju biti prepušteni zaboravu.
Skup je uveličao Komorni zbor crkve Sv. Lovre u Požegi pod vodstvom Alena Kopunovića Legetina.