Istina je prava novost.

Znanstveni skup povodom 150 godina od početka izgradnje franjevačkog samostana na Humcu

Humac, (IKA) – U organizaciji Franjevačkog samostana i župe sv. Ante Padovanskog 21. i 22. listopada održan je znanstveni skup povodom 150 godina od početka izgradnje franjevačkog samostana na Humcu. Na početku skupa sve je uime organizatora pozdravio gvardijan fra Dario Dodig. „Ovo je prvi znanstveni skup u cijeloj povijesti ovog samostana, koji je u mnogočemu značajan, i vjerujem da će sve nas obogatiti mnogim podacima važnima za ovaj samostan i za cijeli ljubuški kraj”, rekao je fra Dario te istaknuo da će ti radovi biti nezaobilazni za budućnost kako i za daljnje proučavanje, što mu je i bio cilj. Pozdravnu riječ dobrodošlice uputio je zamjenik provincijala Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivan Ševo, koji je podsjetio kako je samostan na Humcu „svim članovima naše Provincije jedna od temeljnih i najdražih postaja u fazi mladenačke formacije”. Moderator znanstvenog skupa bio je fra Stipan Klarić, a glazbene točke izvodila je klapa Benedictus.
Prvi dio izlaganja započeo je Ivo Lučić temom „Opći geografsko-povijesni presjek Ijubuške općine”. Robert Jolić obradio je temu „Stara župa Veljači (Ljubuški) i osnutak župe Humac”, a Vlado Pavičić govorio je o stanovništvu prostora današnje župe Humac od početka njezina osamostaljenja. Andrija Nikić održao je izlaganje „Izgradnja samostana na Humcu”, a Mirko Rašić „Nekropola helenističkog tipa Mrljanovac”. Nakon toga je Milan Nosić govorio je o Humačkoj ploči. Miroslav Palameta obradio je temu „Značenje simbola na ljubuškim stećcima”, a Ante Paponja temu „Ljubuški kraj u otomanskom razdoblju”. Drugi dio izlaganja započeo je Tihomir Zovko temom „Ljubuški kraj u austrougarskom i starojugoslavenskom razdoblju”, a Ivica Šarac pripremio je izlaganje o stanju u Ljubuškome u tijeku II. svjetskog rata. Miroslav Akmadža održao je izlaganje „Samostan i župa Humac u svjetlu crkveno-državnih odnosa u razdoblju komunističke vladavine”, i prvi dan zaključio je Ivo Lučić s temom „Ljubušaci u vrijeme komunističke vladavine”.
Program drugoga dana započeo je Žarko llić predavanjem „Izgradnja stare i nove crkve na Humcu”, a nakon toga je Dario Dodig govorio o „Duhovnim zvanjima iz humačke župe”, posebno istaknuvši tri značajna svećenika – fra Lovru Šitovića te fra Bonicija i fra Ljudevita Rupčića. Ante Marić obradio je temu „Franjevačke odgojno-školske ustanove na Humcu i Ljubuškom”, a Natalija Palac govorila je o ženskim redovničkim ustanovama u Ljubuškom.
Prije kraja prvog dijela glazbenu točku izvela je klapa Benedictus, nakon čega je Željka Šaravanja predstavila poštansku marku „150. obljetnica obnove Franjevačkog samostana na Humcu” koja je tiskana u arku od devet maraka, a prate je žig i omotnica prvoga dana (FDC). Autorica humačkog izdanja je akademska slikarica Magdalena Džinić Hrkać.
Drugi dio izlaganja započeo je humački župnik fra Ljubo Kurtović izlaganjem o današnjem pastoralnom stanju župe Humac dok je Marko Dragić pripremio temu „Mjesta molitve (misišta), zavjeta i pobožnosti u humačkoj župi” nakon čega je moderator znanstvenog skupa Stipan Klarić govorio o temi „Nabožna društva u humačkoj župi”. Stanko Mabić obradio je temu „Glazbena baština crkve i samostana na Humcu”, a Vlado Pandžić temu „Kršni zavičaj” kao ljetopis Hercegovine. Završno izlaganje drugog dana održala je Perina Meić, govoreći o Veselku Koromanu i pjesnicima ljubuškog kraja.
Sva izlaganja bit će prilagođena za zbornik radova čije izdavanje se očekuje početkom sljedeće godine.