Požega, (IKA) – U Požegi je 16. listopada održan znanstveni skup “Požega i Požeština kroz stoljeća” koji je organizirao Zavod za znanstveni i umjetnički rad Požega Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Među mnogobrojnim izloženim temama bilo je i više crkvenih. Fra Vatroslav Frkin govorio je o knjižnici franjevačkog samostana u Požegi. Franjevci u Požegi imaju od 1712 do 1783. godine studij filozofije, a od 1834. do 1865. godine upravljali su požeškom gimnazijom. Niz godina vode gradsku pučku školu. Navedene činjenice kulturnog rada u 18. i 19. stoljeću ostavile su najsnažniji trag upravo u sačuvanoj knjižničnoj i arhivskoj građi. Knjižnica ima dvije inkunabule, više od 600 hrvatskih rijetkih knjiga, 90 stranih rijetkih knjiga, 45 srpskih rijetkih knjiga i 14 slovenskih rijetkih knjiga, istaknuo je Frkin.
O djelovanju franjevaca u obližnjoj Velikoj u doba turske vladavine Slavonijom govorio je fra Josip Poleto, gvardijan požeškog samostana, a o požeškim franjevcima kao promicateljima crkveno-upravne samostalnosti Slavonije u tursko vrijeme prof. dr. fra Emanuel Hoško. Pokret požeških franjevaca za uspostavu slavonske franjevačke provincije i uspostavu slavonske biskupije u početnoj etapi vodi Požežanin fra Marin Ibrišimović. On tada nije naišao na razumijevanje najviših crkvenih starješina. U drugoj pak fazi, kada je slavonske franjevce predvodio fra Petar Nikolić, slavonski franjevci nastojanje za uspostavu Požeške biskupije preusmjerili su u povezivanje područja svoga pastoralnog djelovanja sa Zagrebačkom biskupijom. Taj cilj su njegovi promicatelji tada i dosegli. U trećoj fazi kada je na čelu pokreta bio fra Luka Ibrišimović utvrđena je crkvena povezanost Slavonije sa Zagrebom presudom metropolitanskog crkvenoga suda i to u novonastalim prilikama u Slavoniji nakon oslobođenja od turske vlasti, objasnio je dr. Hoško.

.