Đakovo, (IKA/TU) – U sklopu XII. Strossmayerovih dana, koje organizira Grad Đakovo te Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, u subotu, 24. svibnja u Dvorani biskupa Mandića Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice održan je znanstveni skup „Strossmayer i glazbenici”, kojemu je nazočio i predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović. Uvodni pozdrav uputio je Ivica Mandić, predsjednik organizacijskog odbora Strossmayerovih dana, potom se obratio predsjednik Josipović te je uslijedilo predavanje akademika Zorana Juranića i maestra Ive Andrića. Skupu su nazočili predstavnici Županije osječko-baranjske, Grada Đakova i profesori povijesti pet slavonsko-baranjskih županija. Violinist Ioan Pauna i klavijaturist Igor Valeri otvorili su znanstveni skup kompozicijama Dvoržaka i Liszta, suvremenika biskupa Strossmayera, a uslijedila je i praizvedba djela „Noć na Savi”, Franje Krežme posvećena biskupu Strossmayeru.
Podsjećajući na Strossmayerovo geslo „Znanjem do slobode” Mandić je naglasio: „Obveza je naše generacije i generacija koje dolaze, da materijalna dobra koja je biskup Strossmayer ostavio hrvatskom narodu, a prije svega mislim na Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti (HAZU), Galeriju starih majstora, i najdraže dijete biskupa Strossmayera – đakovačku katedralu, pomognemo i te kulturne i sakralne spomenike sačuvamo od daljnjega propadanja. Đakovačku katedralu ne možemo gledati samo kao sakralni objekt, ona ima šire kulturno značenje za čitav hrvatski narod.” Mandić je potom zahvalio predsjedniku Josipoviću što je došao uveličati XII. Strossmayerove dane te rekao: „Strossmayer je još uvijek neispričana priča, onaj koji može biti prava vodilja da Đakovo 2020. godine bude i grad kulture s odsjekom u Vukovaru”. Podsjetio je i na Strossmayerove obljetnice koje će se obilježiti sljedeće godine.
Ističući kako je Strossmayer jedan od najznačajnijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti ne samo 19. stoljeća nego i hrvatske povijesti uopće te citirajući Strossmayerove govore u kojima ističe važnost obrazovanja, osnivanja akademije znanosti i umjetnosti te sveučilišta, dr. Josipović je rekao: „Drago mi je što sam danas ovdje, u gradu koji je uz Osijek, mjesto visokog obrazovanja u istočnoj Hrvatskoj u kojemu je početkom 19. stoljeća osnovano Dijecezansko bogoslovno učilište Biskupskog sjemeništa na čiju se tradiciju nastavlja Katolički bogoslovni fakultet. Razmišljanje o toj tradiciji dugoj preko 200 godina vraća nas uvijek na ime Josipa Jurja Strossmayera, intelektualnog i duhovnog pokretača i materijalnog utemeljitelja hrvatskog sveučilišta i HAZU. On je vjerovao da hrvatski narod može i treba ići u korak s ostalim kulturno razvijenim narodima Europe i znao je da se to ne može ostvariti bez vlastitih kulturnih i znanstvenih ustanova na materinjem jeziku”. Istaknuo je kako je Strossmayer veliko značenje pridavao i kulturnoj djelatnosti Katoličke Crkve smatrajući da su crkvena dobra važan dio kulture hrvatskoga naroda, a dobrotvorni angažman Crkve veliki poticaj u kulturnom razvoju cijele Hrvatske. „Gledajući osobu J. J. Strossmayera iz današnje perspektive, tog velikog vizionara i mecenu hrvatske kulture, obrazovanja i umjetnosti, treba istaknuti kako je ona bila epohalna s nemjerljivim doprinosom baštini i ugledu hrvatskog naroda”, zaključio je Josipović.
Govoreći o odnosu Strossmayera prema glazbi i glazbenika prema Strossmayeru akademik Juranić naglasio je Strossmayerovo mecenatstvo. Pobrojao je i djela koja su mu glazbenici posvećivali, obilježavanja i počasti koje su mu iskazane nakon smrti s naglaskom na akciju prikupljanja sredstava za podizanje njegova spomenika iznad zgrade HAZU-a, a predavanje je zaključio prigodnom prezentacijom. Strossmayer je vjerovao da je njegovanje baštine, kako jezika tako i običaja, vrlo važno. Podupirao je amatersko muziciranje te sva pjevačka društva, ne samo u Hrvatskoj nego i u Sloveniji i Grazu. Imao je značajnu ulogu pri nagovaranju Ivana Zajca da osnuje zagrebačku Operu, a među društvima koje je podupirao posebno se ističe Kolo, koje je bilo lučonoša cijeloga pjevačkog pokreta u Hrvatskoj. Podupirao je i pojedince, a ističu se Ema Vizjak, Matilda Malinger, Maja Strozzi, Franjo Krežma, Franjo Kuhač, Ludvik Kuba te Dvoržak i Liszt. Maestro Andrić govorio je o Strossmayeru i glazbenicima prema građi iz arhiva Središnje nadbiskupijske i fakultetske knjižnice u Đakovu. U Nadbiskupijskom arhivu u Đakovu tragovi na temu Strossmayer i glazbenici prilično su skromni, među ostalim i zato jer su prilično probrani. Korespondencije na ovu temu nema mnogo, svega su tri skladbe posvećene Strossmayeru, a dvije se tek spominju, dok nekih značajnijih glazbenih priredbi u Đakovu u Strossmayerovo doba zapravo i nije bilo. Jedino područje koje je solidno popraćeno arhivskom građom jest ono vezano uz nabavku orgulja za katedralnu crkvu, rekao je Andrić. Istaknuo je da se Strossmayer na području glazbe najčešće se pouzdavao u svoje prijatelje i znance koji su mu preporučivali pojedine glazbenike i glazbenice, njihov studij, projekte i poduhvate, a slično je bilo i pri nabavki orgulja, Strossmayer se pouzdao u Friedricha Schmidta i Josipa Vallingera pri izboru instrumenta. Maestro Andrić potom je govorio o glazbi u đakovačkoj katedrali za vrijeme Strossmayera te o pismima glazbenika biskupu Strossmayeru koja je u arhivu pronašao i djelima njemu posvećenima. XII. Strossmayerovi dani započeli su otvaranjem izložbe “Strossmayer i glazbenici” u Muzeju Đakovštine, 23. svibnja, a manifestacija će biti zatvorena koncertom Zagrebačke filharmonije u đakovačkoj katedrali, 27. svibnja.