ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP POSVEĆEN LIKU I DJELU DON JOSIPA FELICINOVIĆA

Zadar/Pag, 19. 9. 1999. (IKA) – Znanstveno-stručni program obilježavanja 110. obljetnice rođenja katoličkog sociologa, hrvatskog rodoljuba i pučkog dobrotvora don Josipa (Jose) Felicinovića održan je 17. rujna u Zadru i 18. rujna u Pagu. Riječ je o čovjeku kojega se u prošlom režimu nije smjelo u javnosti spominjati, premda je svojim djelovanjem duboko označio gotovo cijelo stoljeće hrvatskoga javnog života na socijalnoj, duhovnoj i političkoj razini.
Znanstveno-stručni skup 17. je rujna u svečanoj dvorani Filozofskog fakulteta u Zadru otvorila dr. Erma Ivoš, a pozdrave su izrekli zadarski nadbiskup Ivan Prenđa, fakultetski dekan prof. dr. Pavao Mikić i novi paški gradonačelnik Ivo Fabijanić. Zatim su glazbenici i pjevači u Pagu počastili don Josu i nazočne izvođenjem stare križarske himne “Zastave gore” i ostalim pjesmama. Nastupio je paški crkvenopučki zbor pod vodstvom s. Miljenke Miošić i ansambl svetog Jurja – Pag, pod vodstvom Branka Barbira.
Nadbiskup Prenđa je, između ostalog, istaknuo: “Ima ljudi koje nazivamo svjetionicima njihova vremena. Bez ikakve sumnje među takve ubrajamo mons. Josip Felicinovića, koji je dao snažni pečat životu Crkve u Hrvatskoj između dva svjetska rata. To je u njegovu životu razdoblje snažnoga duhovnog stvaralaštva. S jasnim idejama i nacrtom što zauzeti vjernik i svećenik treba činiti u Crkvi za čovjeka svoga vremena. U to doba don Joso je bio jedan od najzauzetijih ljudi Crkve u Hrvatskoj. Povijesni kontekst djelovanja don Jose nije bio sjajan. Štoviše, dinamičan. Na istoku Europe marksistička ideologija, konkretizirana u boljševičkoj vlasti. Na zapadu i jugu Europe rađa se nacizam i fašizam. Sve je duboko podcrtano teškom gospodarskom i socijalnom krizom svijeta, a posebno našega starog kontinenta”.
Prvak naše religijske sociologije prof. Željko Mardešić iz Splita predstavio je zatim ponovno izdanje, zapravo pretisak, najznačajnije Felicinovićeve knjige “Izgradimo našu Hrvatsku”. To djelo koje se pojavilo prije šezdeset godina suvremenim čitateljima Mardešić predstavlja i približava opsežnim stručnim predgovorom. Nakon što je dr. Miroslav Granić kratko prikazao podrijetlo i povijest Felicinovićeva roda, Mardešić je kratkim izlaganjem uveo u don Josinu društvenu misao. Upozorio je kako Felicinović spada u one vrhunske hrvatske javne djelatnike katoličkog usmjerenja koje je službena povijest sustavno prešućivala. Stoga je ovaj skup također važan doprinos oslobađanju od tako iskrivljene povijesti. Posebno je istaknuo da don Joso nije samo pisao knjige, nego ih je živio u svakodnevnici sa svojim narodom, te nakon svih promjena na sociološkoj i uopće znanstvenoj razini on ostaje ugrađen u našu živu stvarnost kao izvanredno dobar čovjek i svećenik.
Franjevac dr. Atanazije Matanić prikazao je duhovnost iz spisa don Jose Felicinovića u svjetlu mjerila pozitivnih i negativnih značajki suvremene duhovnosti. Prof. dr. Erma Ivoš pokazala je kako se Felicinović stručno i publicistički zauzeto bavio pitanjima ženskih prava, svojevrsnim katoličkim feminizmom i u tome se približio najsuvremenijim stavovima. Zatim je posljednji ratni predsjednik Velikoga križarskog bratstva dr. Lav Znidarčić prikazao Felicinovićev životni put u sklopu povijesti orlovske i križarske organizacije, a dr. Pavao Galić, poznavalac Felicinovićeva djela i njegov dugogodišnji prijatelj, iznio je: “Pokušaj sinteze života i djela”.
Drugi dan skupa nastavljen je u Pagu 18. rujna misnim slavljem u zbornoj crkvi Uznesenja BDM. Misno slavlje predvodio je nadbiskup Prenđa zajedno s umirovljenim zadarskim nadbiskupom Marijanom Oblakom, provincijalom zadarske Franjevačke provincije dr. fra Bernardinom Škuncom, paškim župnikom don Srećkom Frkom-Petešićem i više svećenika. Nadbiskup Prenđa u propovijedi se osvrnuo na lik i djelo don Josipa spomenuvši i njegovo pastoralno djelovanje u Škrabrnji, Obrovcu, Pagu, Šibeniku i Zadru. “U svijesti Pažana cijelog stoljeća ostavio je pečat kao nitko drugi”, istaknuo je nadbiskup. Znanstveno-stručni skup nastavljen je u Vijećnici grada Paga. Sjećanje na don Josip iznijeli su benediktinka s. Rozarija Gligora, koja je za tu prigodu izašla iz stroge klauzure, don Živko Kustić i don Josin dugogodišnji suradnik dr. Znidarčić. O križarskoj organizaciji, koju je don Joso utemeljio u Pagu i vodio sudjelujući kao savjetnik i viši prosvjetni referent također u radu njezine zagrebačke središnjice i u priređivanju susreta i logorovanja u cijeloj Hrvatskoj, govorio je dr. Josip Vrančić. Prikaz razvoja političkih, gospodarskih i kulturnih prilika u Pagu u doba don Josipa Felicinovića dao je dr. Stijepo Obad, dok je dr. Ivica Mašturko, istaknuvši svoj nekatolički svjetonazor, stručno govorio o radničkome pitanju u katoličko-socijalno-političkoj doktrini. Denis Martinović osvrnuo se na don Josino organiziranje i sudioništvo u oružanome oslobađanju Paga od talijanske okupacije nakon II. svjetskog rata. Don Josip se, naime, prije osobnog obraćenja s liberalizma u katolištvo pripremao za vojničko zvanje, u I. svjetskom ratu bio je vojni svećenik, a poslije je ostao pričuvni satnik. Prijepodnevni dio skupa završio je otkrivanjem i blagoslovom spomenika, brončanog poprsja, koje je izradio akademski kipar Ante Orlić, a poprsje je otkrio i blagoslovio nadbiskup Prenđa. Prigodom te svečanosti don Živko je istaknuo da se taj spomenik s pravom podiže uz samostansku crkvu redovnica benediktinki u kojoj je don Joso najviše služio, uz samostan u kojem je istodobno živjela i iz njega snažnim duhom zračila glasovita opatica majka Gertruda Magaš. Zaključio je kako su njih dvoje opečatili svojim utjecajem sve paške naraštaje ovog stoljeća. Poslijepodnevni dio skupa nastavljen je izlaganjem Željka Dizdara o don Josinu odnosu prema ustaškome konclogoru u Slani na Pagu 1941. godine. Mislav Elvis Lukšić prikazao je Felicinovićevo pisanje o “slobodnim zidarima”, masoneriji s kojom se Crkva u tadašnje doba otvoreno i beskompromisno sučeljavala. Dr. o. Bernardin prikazao je kako se u Felicinovićevim propovijedima odrazilo socijalno pitanje, dok je Tereza Ganza-Aras govorila o Felicinovićem razmišljanjima o pravima radnika i pravima žena. Šime Perčić govorio je o don Josi kao ekonomskom piscu, a Igor Radek o njegovoj pedagogijskoj misli te zauzimanju za konfesionalno školstvo. Na kraju je tadašnji sjemeništarac prof. Rozario Šutrin govorio o don Josinu odgojiteljskom radu dok je upravljao sjemeništem u Šibeniku. Kratke osvrte i sažetke na kraju su dali dr. Granić i don Živko. Zaključeno je ako je skup, prije svega, prikazao da se u don Josinu djelu i liku odrazilo i izrazilo cijelo stoljeće života hrvatskoga katolištva u presudnome razdoblju kada su Europom vladali i sučeljavali se protukatolički liberalizam, boljševizam i nacizam. Skup je završio koncertom u zbornoj crkvi.