Zagreb, (IKA) – Župa Sv. Josipa na zagrebačkoj Trešnjevci, proslavila je u četvrtak 20. lipnja svečanom večernjom misom 65. obljetnicu svoga postojanja. Misu je u suslavlju s dugogodišnjim, danas umirovljenim župnikom vlč. Augustinom Holijem, predvodio sadašnji župnik i zapadnozagrebački dekan Josip Kuhtić. U punoj crkvi, nedavno temeljito obnovljenoj izvana i iznutra, župnik je podsjetio vjernike na početke župe nastale davne 1937. na radničkoj Trešnjevci, tadašnjoj zagrebačkoj periferiji, na njen rast i napredak, na njene župnike, koji su ugradili u njezin duhovni i tvarni razvitak dio svoga svećeničkog života, neki radeći u prošlom državno-političkom sustavu i u najtežim godinama za hrvatsku Crkvu. Spomenuo je također da i mješoviti župni zbor slavi ovoga srpnja 65. obljetnicu svoga postojanja.

Nakon Prvoga svjetskog rata Zagreb se vrlo brzo širio na sve strane pa postojeće gradske župe nisu više mogle u potpunosti pastoralno zadovoljavati sve veće gradsko područje sa sve većim brojem ljudi. Godine 1934. pristupilo se osnivanju novih župa po zagrebačkim predgrađima, među kojima je 20. lipnja 1937. utemeljena i župa Sv. Josipa na Trešnjevci. Bila je to tada radnička prigradska četvrt, zvana crvena Trešnjevka, zbog velikog broja komunista i njihovih pristalica među siromašnim radničkim obiteljima u malim obiteljskim kućicama. U prosincu 1934. počele su pripreme za osnivanje župe, u 1935. g. nadbiskup-koadjutor Stepinac prihvaća prijedlog da se crkva i župa posvete sv. Josipu, a prva misa slavljena je te godine u veljači u Gradskom dječjem skloništu u Trakošćanskoj ulici, u kojoj se župna crkva nalazi i danas. U svibnju 1936. zagrebački nadbiskup-koadjutor Alojzije Stepinac, blagoslovio je temeljni kamen za dvoranu koja je privremeno služila za bogoslužni prostor, a projektirao ju je zagrebački arhitekt Marijan Habrle. Više od deset tisuća Trešnjevčana i ostalih građana nazočilo je tom svečanom blagoslovu. Početkom 1937. dvorana za privremeno bogoslužje je završena, pa je 17. travnja iste godine nadbiskup Antun Bauer izdao dekret kojim se župa osniva, a danom svečanog otvorenja određen je 20. lipnja. Tom prigodom nadbiskup-koadjutor Stepinac blagoslovio je zvono, dar obitelji Lovre Čorka, graditelja dvorane.

Prvim župnikom nove prigradske župe imenovan je Ivan Gašpert. Godinu dana kasnije svečano je blagoslovljen Križni put, sljedeće godine blagoslovljeni su oltar i orgulje, 1940. u župi je prva mlada misa isusovca o. Ivana Morta. Godine 1945. je druga mlada misa vlč. Mirka Cigrovskog. O desetoj obljetnici župe 1947, prvi je put obnovljena crkva. Tijekom godina župa se brojčano širila i duhovno napredovala, a 1998. godine tadanji župnik Holi, podiže uz župnu crkvu visoki zvonik sa četiri zvona. U 2001. novi župnik Kuhtić počinje i završava opsežne građevinske radove na vanjskoj i unutarnjoj obnovi župne crkve.