Rijeka, (IKA) – U Nadbiskupskom domu u Rijeci 25. veljače održano je Županijsko stručno vijeće za vjeroučitelje/ice u osnovnim i srednjim školama Riječke nadbiskupije na temu „Vrijednosni aspekti u udžbenicima za vjeronauk u osnovnoj i srednjoj školi”. Na početku susreta sve je pozdravila vjeroučiteljica savjetnica Ines Turković. Vijeću je nazočilo 80-tak vjeroučitelja/ica na čelu s predstojnicom Katehetskog ureda Ksenijom Rukavina Kovačević i, kao posebna gošća skupa prof. dr. Kornelija Mrnjaus s Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Bračni par vjeroučitelja Boris i Maja Barbarić pripremio je multimedijalni meditativno-molitveni uvod o misijskom poslanju Crkve, što je ujedno i tema ovogodišnje Vjeronaučne olimpijade.
U glavnom izlaganju predstojnica Katehetskog ureda iznijela je preliminarne rezultate znanstvene analize vjeronaučnih udžbenika za osnovnu i srednju školu koju je provela u suradnji s prof. dr. Mrnjaus s aspekta sljedećih vrijednosnih odrednica: identiteta (osobni, religijski, nacionalni, kulturni), dijaloga (međuvjerski, međureligijski, interkultur(al)ni, društveni), solidarnosti, odgovornosti, dostojanstva osobe i kršćanske duhovnosti. U analizi je polazila od teorijskih postavki o društveno-kulturnoj utemeljenosti vjeronauka u školi prema verificiranim programima (HBK, 2003; 2009; 2014) i od društveno-kulturnih i odgojno-obrazovnih vrijednosti koje nalaže Nacionalni okvirni kurikulum (2011). Prema riječima predstojnice istraživanje je imalo za cilj ispitati zastupljenost navedenih vrijednosnih odrednica u pojedinim udžbenicima te usklađenost istih s programskim ishodima nastave vjeronauka. Istraživanje je provela metodom analize 299 udžbeničkih tema, pri čemu je praćena pojavnost frekvencija. Rezultati analize ukazali su na nedostatnu usklađenost vrijednosnih prioriteta s obzirom na definirane programske smjernice te na postojeći nerazmjer u zastupljenosti vrijednosnog sadržaja koja varira od iznimno velike zasićenosti (sadržaji koji izravno promiču razvoj religijskog identiteta učenika) preko slabe zasićenosti (sadržaji koji potiču učenike na odgovornost, solidarnost i kršćansku duhovnost) do nezasićenosti (sadržaji koji utječu na oblikovanje kulturnog identiteta učenika i sadržaji koji promiču vrijednost interkultur(al)nog dijaloga). Predstojnica je također naglasila da prema dobivenim rezultatima još uvijek imamo u vjeronaučnim udžbenicima koncept primarne usredotočenosti na doktrinu (kognitivna razina), a manje na konkretno iskustvo učenika, tj. na one odgojne poticaje koji bi učinkovitije doprinijeli interiorizaciji vjeronaučnih sadržaja kod učenika i koji bi potaknuli učenike na veću društveno-kulturnu i vjerničku zauzetost na različitim područjima djelovanja (konativna i operativna razina). Postojeći omjer vrijednosne zasićenosti udžbeničkog sadržaja teško može doprinijeti krajnjem ishodu vjeronaučne nastave, a to je vjersko-odgojna socijalizacija učenika, što potvrđuju i rezultati nekih prethodnih istraživanja, naglasila je predstojnica.
Nakon izlaganja vjeroučitelji su imali prilike u radionicama izmijeniti svoja mišljenja i iskustva o navedenoj temi. Vjeroučitelji su komentirali da ih ti preliminarni rezultati analize nisu previše iznenadili jer smatraju da prostora za poboljšanje pojedinih udžbenika zasigurno ima, samo je pitanje hoće li i kada do toga uistinu i doći. Predstojnica je u zaključnoj riječi naglasila da su udžbenici samo jedno u nizu didaktičkih medija i da oni nikako ne mogu biti jedini „vrijednosni kompas” u vjeronaučnoj nastavi. Najbolji vrijednosni medij smo ipak mi sami i naš osobni vrijednosni sustav koji u svjetlu Božje riječi uvijek traži određenu reviziju, poručila je predstojnica Rukavina Kovačević.