Rijeka, (IKA) – Županijsko stručno vijeće za vjeroučitelje Riječke nadbiskupije i Krčke biskupije o temi “Cjelovita kurikularna reforma u RH s osvrtom na katolički vjeronauk u školi” održano je 14. studenoga u Nadbiskupskom ordinarijatu u Rijeci, u organizaciji Katehetskog ureda Riječke nadbiskupije. Predavač je bio dr. Boris Jokić, voditelj Ekspertne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme u RH.
Okupilo se oko 130 vjeroučitelja/ica, a Vijeću su nazočili i riječki nadbiskup Ivan Devčić, mons. dr. Milan Šimunović, predstojnik Katehetskog ureda Krčke biskupije vlč. mr. Anton Peranić, viši savjetnik za vjeronauk pri Agenciji za odgoj i obrazovanje Tomislav Tomasić te predstojnica domaćinskog Katehetskog ureda Ksenija Rukavina Kovačević.
Program je počeo meditativnim uvodom koji su pripremili bračni par vjeroučitelja Boris i Maja Barbarić, nakon čega je predstojnica Rukavina Kovačević pozdravila sve okupljene i naglasila da je taj skup doprinos otvorenom dijalogu na temu uloge vjeronauka u kontekstu aktualne kurikularne reforme u RH. Nadbiskup Devčić izrazio je želju da najavljene i već započete obrazovne inicijative urode dobrim plodovima na korist svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa i čitavog društva.
Na samom početku izlaganja dr. Jokić pojasnio je da je Cjelovita kurikularna reforma prilika za pravi ulazak demokratskog razmišljanja u hrvatsko obrazovanje, tim više jer ono do sada uopće nije bilo u fokusu stručnih i društvenih interesa. Da je promjena kolektivne svijesti društva o važnosti obrazovanja i znanja nužna govori i podatak da 82,7% učenika osmog razreda osnovne škole želi upisati neki fakultet i nastaviti studirati, dok se istovremeno priklanja mišljenju da je za upis na fakultet najvažnije biti snalažljiv, imati dobre veze u društvu, utjecaj roditelja, a najmanje osobno znanje. Nažalost, ispitivanja su također pokazala da se s takvim stavom slažu i sami roditelji tih istih učenika. Izlagač je također dao primjer istraživanja koje je provedeno među učenicima zagrebačkih osnovnih škola koje je pokazalo da 2/3 osmaša uči samo prije testa i usmenog ispitivanja, ali i podatke međunarodnog PISA istraživanja prema kojemu na sve tri razine pismenosti (matematička, čitalačka i prirodoznanstvena) hrvatski petnaestogodišnjaci pokazuju ispodprosječne rezultate. S druge pak strane, u hrvatskom obrazovnom sustavu imamo vidljivu tendenciju razvoja iznimno talentirane djece, no u usporedbi s drugim europskim obrazovnim sustavima još uvijek kaskamo po pitanju kvalitete, poručio je dr. Jokić. Kada je riječ o katoličkom vjeronauku u školi, dr. Jokić je naglasio da je taj predmet relativno dobro prihvaćen od učenika te da on ima svojih velikih potencijala ako se dijaloški izvodi, u obliku rasprave, iznošenja vlastitog iskustva i mišljenja. Njegovi ishodi nisu puno bolji niti puno gori od ishoda drugih predmeta, naglasio je dr. Jokić. Ali i on, kao i ostali školski predmeti, traži svoje pedagoško-metodičko i didaktičko preoblikovanje.
Iz tog i sličnih razloga Strategija znanosti, obrazovanja i tehnologije (2014.) predviđa dvije krucijalne promjene: 1. strukturalnu (uključuje produljenje osnovnoškolskog obrazovanja s 8 na 9 godina) i 2. kurikularnu promjenu. Tako će se osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje podijeliti u 5 odgojno-obrazovnih ciklusa: 1.) ciklus: predškola i prva dva razreda OŠ (u tom ciklusu neće biti brojčanog ocjenjivanja i radit će se po integriranoj nastavi), 2.) ciklus: od 3. do 5. razreda, 3.) ciklus: od 6. do 8. razreda,4.) ciklus: prva dva razreda srednje škole i 5.) ciklus: 3. i 4. razred srednje škole. Trajanje srednjoškolskog obrazovanja neće se mijenjati. Djeca će se u devetogodišnju osnovnu školu upisivati s navršenih 6 godina. Budući da je strukturalna promjena vezana uz kurikularnu, ova se druga promjena neće odnositi samo na izradu dokumenata nego i na izradu novog sustava ocjenjivanja, vrednovanja i izvješćivanja, potom na izradu novih udžbenika, nastavnih materijala, digitalnih sadržaja, kao i na osposobljavanje učitelja i nastavnika svih predmeta. Taj će reformski put, prema mišljenju voditelja Jokića, trajati od 10 do 15 godina. Ono što se trenutačno radi je tzv. dionica A koja je vezana uz izradu kurikularnih dokumenata i sustava ocjenjivanja, vrednovanja i izvješćivanja. Pri tome kurikulum treba shvatiti kao razvojni put osobe od vrtićke dobi do konca srednjoškolskog obrazovanja. Kurikulum koji će biti izrađen ovom reformom bit će prije svega: uravnotežen, odgovarajuće širine i dubine, koherentan, otvoren i usmjeren prema odgojno-obrazovnim ishodima. Ono što će činiti najvažniji set dokumenata bit će: 1. Okvir za vrednovanja postignuća učenika i ishoda učenja u odgojno-obrazovnom sustavu, 2. Okvir za prilagodbu i poticanje iskustva učenja i vrednovanje postignuća učenika s teškoćama u razvoju te 3. Okvir za vrednovanje postignuća darovitih učenika. Ova reforma direktno preuzima odgojno-obrazovne vrijednosti iz NOK-a (2011.), a to su: znanje, identitet, odgovornost, solidarnost, integritet, poduzetnost. A do tih je vrijednosti moguće doći određenim kompetencijama: kritičko mišljenje, rješavanje problema, donošenje odluka, kreativnost, inovativnost, komunikacija i suradnja, itd. Načela učenja i poučavanja bit će vezana uz: cjeloviti razvoj osobe i dobrobit djeteta, povezanost sa životnim iskustvima, očekivanjima i usvojenim znanjima, aktivnom ulogom djece i mladih u učenju, poticanje složenijih oblika mišljenja i primjenu naučenoga te uz poticanje sigurnog okruženja.
Dakle, glavne promjene koje će ova cjelovita kurikularna reforma donijeti bit će, kratko rečeno, fleksibilnija nastava, produljenje nastavne godine, novi kurikulumi, hibridno vrednovanje, veća izbornost sadržaja. U gimnazijama će se uvesti rana i kasnija orijentacija pri čemu se satnica pet školskih predmeta (matematika, hrvatski jezik, prvi strani jezik, vjeronauk i tjelesna i zdravstvena kultura) neće uopće dirati. Svi ostali predmeti dat će po jedan sat u tzv. košaru izbornosti. U strukovnom obrazovanju uvest će se upis u sektor.
Na kurikularnoj reformi trenutačno radi 50 stručnih radnih tijela, odnosno 430 osoba iz različitih obrazovnih, stručnih područja. Za predmet katoličkog vjeronauka putem javnog poziva i na odobrenje HBK rade sljedeće osobe: mons. dr. Ivica Pažin, prof. dr. s. Valentina Mandarić, dr. Ante Pavlović, prof. dr. Ružica Razum, Ljuba Duvnjak, Tihana Petković i Ivica Živković. Nakon izlaganja uslijedila je vrlo živa i plodonosna rasprava.