Pribić, (IKA) – U grkokatoličkoj crkvi i svetištu na Gospinu otočiću u Pribiću u subotu 25. ožujka župljani istoimene župe proslavili su godišnje proštenje blagdana Navještenja Gospodnjega. Na zamolbu domaćeg župnika Nenada Krajačića i Križevačke eparhije, Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića uručila je župi relikviju sv. Leopolda koja će ubuduće biti izložena na trajno čašćenje vjernicima i hodočasnicima „doline kardinala”. U crkvi Sv. Siksta u Pribiću, nakon pozdravnih riječi domaćih župnika Stjepana Dijaneša i Nenada Krajačića, izmoljene su Litanije sv. Leopoldu nakon čega je fra Jure Šarčević, provincijal Hrvatske kapucinske provincije, uručio moći sv. Leopolda križevačkom vladici Nikoli Kekiću. U svečanoj procesiji od crkve Sv. Siksta do crkve Blagovijesti okupili su se brojni hodočasnici iz Žumberka, Zagreba, Karlovca, kao i članovi Vatrogasnoga dobrovoljnog društva iz Pribića te članovi KUD-a „Žumberčani” iz Zagreba. Uz svećenike Žumberačkog vikarijata, rimokatoličke svećenike na svečanosti su nazočni bili i načelnik Općine Krašić Josip Petković Fajnik i načelnik Općine Žumberak Zdenko Šiljak.
Liturgijsko slavlje prevodio je biskup Kekić uz koncelebraciju provincijala Šarčevića, kao i svećenika zapadnog i istočnog obreda. Provincijal Šarčević prisjetio se dolaska neraspadnutog tijela sv. Leopolda u Zagreb kada su se rijeke ljudi slijevale kako bi naš narod otkrio svoju „katoličku dušu i srce”. Govoreći o sv. Leopoldu, o. Šarčević istaknuo je kako i danas njegovo svjedočanstvo sveta života okuplja mnoštvo vjernika. Citirajući bl. Alojzija kako je sv. Leopold orijaš duhom preko kojega će Bog našem narodu učiniti velike stvari, propovjednik je istaknuo kako je već prije proglašenja blaženim i svetim blaženi Stepinac u njemu prepoznao sveca potičući kapucine na širenje njegova štovanja u narodu. „Sada mu sveti Leopold vraća taj dug, zagovara kod Boga njegovu stvar, njegovu kanonizaciju. A sveci mogu učiniti puno”, ističe Šarčević, napominjući kako je sveti Leopold imao ljubavi prema svakom čovjeku, a napose u ispovjedaonici kada je bio oruđe Božje milosti u sakramentu pomirenja. Govorivši o štovanju sv. Leopolda prema presvetoj Bogorodici istaknuo je Leopoldovo hodočašće u Loreto kao znak njegove ljubavi prema nebeskoj Majci. „Neka nas ovaj Božji čovjek potakne da budemo više ljudi, da budemo strpljivi jedni prema drugima, da živimo ono milosrđe koje nam je otkrio papa Franjo kada je proglasio Godinu milosrđa koja je, istina, završena, ali Božje milosrđe nastavlja djelovati i živjeti. Stoga, prihvatimo Božje milosrđe i živimo prema Njemu”, zaključio je provincijal Šarčević.
Govoreći o važnosti svetkovine Blagovijesti, vladika Kekić istaknuo je kako Isus Krist kao vječna Očeva riječ prihvaća našu ljudsku narav kako bi nas oslobodio od robovanja grijehu, davši sama sebe kao otkupninu za mnoge. „Kao što je Riječ postala tijelom u krilu presvete Bogorodice, ta ista Riječ treba biti utjelovljena u našem svakodnevnom životu, postati dio nas kako bi poput presvete Bogorodice i mi mogli vlastitim životom posvjedočiti Marijine riječi koje svakodnevno izgovaramo u molitvi Pozdravljena ‘Evo sluge, službenice Božje’. Bože u tvojim sam rukama, Ti me vodi jer ti želim služiti, tebi se klanjati i tebe slaviti”.
Govoreći o svečanosti dolaska moći sv. Leopolda Mandića, vladika Kekić ističe kako to mjesto postaje mjesto gdje će vjernici ovoga kraja imati milost utjecati se zagovoru sv. Leopolda pred njegovim moćima kako bi po njegovu zagovoru zadobili ozdravljenje. „Sveti Leopold bio je produžena ruka Isusa Krista, napose u ispovjedaonici, stoga nas sveti Leopold upućuje na Isusa Krista kao liječnika naše duše i tijela. Pozvani smo, stoga, u ovo vrijeme Svete četrdesetnice pronaći vremena i poći ispovjedniku kako bi očistili svoje duše i na najuzvišeniji način dočekali Uskrsnuće Gospodnje”, ističe biskup Kekić.
Govoreći o Pribiću kao povijesnom mjestu i sjedištu prve Marčanske, a kasnije i Križevačke biskupije, istaknuo je ulogu biskupa Gabre Mijakića koji je bio povezan s hrvatskim banom Petrom Zrinskim, ujedno i žumberačkim kapetanom, u pokušaju ostvarivanja više slobode za Hrvatsku u ona vremena. Petar Zrinski zajedno s Franom K. Frankopanom osuđen je na smrt, a zbog istih razloga i grkokatolički biskup Gabre Mijakić zbog iskazane potpore Petru Zrinskom. Govoreći o pribićkom dvorcu koji je zaslugom Pavla Zorčića postao sredstvo financiranja žumberačke djece u Grkokatoličkom sjemeništu, vladika Nikola ističe kako je Pribić, nakon što je spaljeno sjedište Marčanske biskupije u Marči od strane neprijatelja obnove crkvenoga zajedništva s Katoličkom Crkvom, postao duhovno središte marčanskih biskupa kroz 40 godina. „Njihova uloga je neizmjerna jer su ovdje u Pribiću, kao istinski pastiri, bdjeli nad svojim stadom kada su na samim vratima Žumberka spriječili pokušaj pravoslanih vladika da Žumberčane prevedu u pravoslavlje, te na taj način sačuvali katolicitet na ovim našim prostorima. Našim biskupima i Grkokatoličkoj Crkvi priskočila je u pomoć Marija Terezija koja je 1763. godine izdavši dokument kojim zabranjuje pravoslavnima da na žumberačkom terenu zbunjuje vjernike jer su oni prihvatili zajedništvo s Katoličkom Crkvom u kojem žele ostati, davši svoj doprinos kao Žumberački uskoci u mnogim poljima”, zaključio je biskup Kekić.
Naposljetku okupljenima se obratio i domaći župnik Nenad Krajačić koji je, zahvalivši Hrvatskoj kapucinskoj provinciji na moćima sv. Leopolda, istaknuo kako ova jubilarna crkvica na Gospinu otočiću i tim dolaskom sv. Leopolda u našu sredinu želi postati duhovna oaza za mnoge hodočasnike pribićkoga i žumberačkog kraja. Zahvaljujući župljanima, vatrogasnim i kulturnim društvima, civilnim vlastima, kao i hodočasnicima o. Nenad pozvao je okupljene na vanjsku proslavu održanu u ambijentu pribićkoga dvorca.
Crkva Blagovijesti u Pribiću u neobizantskom stilu podignuta je 1911. g. na umjetnom otočiću prema nacrtu arhitekta Stjepana Podhorskog, a od 25. ožujka 2012. proglašena je glavnim marijanskim svetištem za Žumberački vikarijat.