Župna crkva sv. Franje Ksaverskog u Vugrovcu

Župna crkva sv. Franje Ksaverskog u Vugrovcu, župni dvor i crkva sv. Mihalja (Mihaela) kulturna su dobra zbog svoje povijesne i arhitektonske vrijednosti. Sve građevine pretrpjele su velike štete potresima 22. ožujka i 29. prosinca 2020. godine.

Povijest

Današnja župna crkva sv. Franje Ksaverskoga u Vugrovcu izvorno je građena kao kapela. Župna crkva je stara srednjovjekovna crkva koja se nalazi na groblju, crkva sv. Mihala koja je barokizirana u 18. stoljeću.

Crkva sv. Mihajla je od osnutka župe početkom 14. stoljeća, do 1803. godine bila župna crkva, kada njenu ulogu preuzima crkva sv. Franje Ksaverskog, smještena u središtu naselja. Kapela, okružena grobljem, na uzvisini iznad naselja, dominira okolnim krajolikom. Lokalitet Vugrovec, kao biskupski posjed, pojavljuje se u povijesnim izvorima 1201. godine. Župa sv. Mihalja, spomenuta je prvi puta 1343. godine. Današnja crkva je jednobrodna, bez sakristije, s poligonalnim svetištem prema istoku te četvrtastim zvonikom ispred glavnog pročelja. Zidana je kamenom.

Kapela sv. Franje Ksaverskog građena je na biskupskome posjedu sredinom 18. stoljeća u valu izuzetne graditeljske aktivnosti u Zagrebu i okolici. U tome razdoblju građene su i brojne druge crkve u Prigorju.

Crkva je sagrađena 1759. godine, a njeno opremanje se protegnulo sve do kraja 18. stoljeća. Prema podacima kanonskih vizitacija tek je 1797. završena i oprema crkve. Crkva je doživjela značajnu graditeljsku obnovu u 19. stoljeću, 1820. gradi se novo pročelje s novim zvonikom koji više odgovara rano klasicističkom poimanju arhitekture, ali i novoj funkciji crkve. Naime, u reformama biskupa Maksimilijana Vrhovca crkva je postala župna crkva. To je, naime, vrijeme kada se mnoge kapele uzdižu u status župne crkve i onda na nekima od njih dolazi do graditeljskih zahvata.

Kulturna baština

Crkva sv. Franje Ksaverskog u Vugrovcu građena je u karakterističnim oblicima sa centraliziranim travejima, križno svođenim svetištem i opremljena je značajnim oltarima lokalnih kiparskih radionica. Na oltarima se vidi prihvaćanje suvremenih motiva kasno barokne ornamentike i altaristike, koji se prilagođavaju lokalnom ukusu i kontekstu u kojem je građena sama crkva, kazala je u razgovoru za HKM povjesničarka umjetnosti Dubravka Botica.

Potres i obnova

Crkva je jako stradala u potresima 2020. godine, oštećeni su zidovi, krov i toranj. Na zidovima ima niz pukotina, na više mjesta i u punoj visini. Nakon potresa u prosincu pukotine su proširene, a pojavile su se i nove u interijeru i na svim pročeljima. Zidana konstrukcija crkve jako je oštećena. Došlo je do odvajanja zidova od svodova, nastale su pukotine u tjemenu lukova i oko prozora te na svodovima u lađi i svetištu. Na zvoniku ima više vertikalnih i kosih pukotina, posebno oko otvora etaže sa zvonima na sve četiri strane.

Zidovi sakristija napukli su s vanjske strane, a i unutra svod i zidovi u prizemlju imaju veće pukotine. U unutrašnjosti crkve svodovi su oštećeni, što je vidljivo po pukotinama po sredini i u tjemenu luka. Prema prvoj procjeni statičara crkva je dobila crvenu oznaku – neuporabljivo. U slučaju novog jačeg potresa postoji mogućnost urušavanja dijelova zidanih konstrukcija.

Na župnom dvoru, izgrađenom 1801., potres je također uzrokovao veliku štetu te nije siguran za boravak. Srušio se jedan dimnjak te dio krova, dok je i drugi dimnjak srušen zbog pukotina. Urušavanje dimnjaka uzrokovalo je oštećenje krovne konstrukcije. Na obje etaže, na svim zidovima i stropovima i svodovima u prizemlju vidljive su pukotine kao i oko otvora vrata i prozora. Mnogo povijesnog inventara i umjetnina na katu je oštećen zbog pada žbuke sa stropova na trstici.

Na crkvi sv. Mihalja sagrađenoj do polovine 17. stoljeća, vidljiva su oštećenja na pročeljima i na tornju, dok je u unutrašnjosti ima pukotina na svodu svetišta gdje je otpala žbuka i slavoluku te na spojevima bočnih zidova i svoda

U tijeku je obnova krova, pročelja, krova i interijera župnoga dvora i priprema obnove župne crkve. Projekte su izradili i vode stručni nadzor arhitekti konzervatori Mladen Perušić i Maša Foretić Doležal. Dozvole je izdao Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode koji vodi i konzervatorski nadzor.

Izvori:

• izjava povjesničarke umjetnosti Dubravke Botica za Hrvatsku katoličku mrežu
• www.zg-nadbiskupija.hr/dokumenti/aktualnosti/zbog-ostecenja-u-potresima-zupna-crkva-sv-franje-ksaverskog-u-vugrovcu-oznacena-neuporabljivom
• www. registar.kulturnadobra.hr

Crkva sv. Franje Ksaverskog u Vugrovcu

Kapela sv. Mihajla

Župni dvor