Na početku mise domaćin vlč. Pavao Markač zahvalio je na dolasku biskupu Mrzljaku te mu predao i zahvalnicu uime slavljeničkog zbora, a zahvalio je i čestitao pjevačima na proslavi velikog jubileja. Posebno se sjetio utemeljitelja zbora i njegovoga prvog zborovođe Ivana Mustača Kantora, ali i današnjeg voditelja i orguljaša, Dominika Kanižaja, koji vođenjem pjevača zbor drži na zavidnoj razini.

„Glazba liječi rane, a tko pjeva dvostruko moli. Glazba izgrađuje zajedništvo, a važna je i njezina duhovna dimenzija za liturgijsku glazbu. Dragi pjevači, vi svojim pjevanjem propovijedate. Pomoću vas orgulje uistinu mole i postaju glas Kristove Crkve. Glazbena je baština i blago neprocjenjive vrijednosti. Neka se u crkvenim napjevima osjeti obilježje hrvatske glazbene tradicije. Naši su kantori oduvijek njegovali staru tradiciju da pjevanjem ispovijedaju svoju vjeru. Glazba ne poznaje granice, a pjesma je divota duše, poručio je vlč. Pavao zahvalivši sadašnjoj generaciji pjevača što odvajaju svoje slobodno vrijeme da bi svojim pjevanjem slavili Krista. Prisjetio se i svih kantora u vremenima kada je bilo teško, pa čak i opasno, biti članom crkvenog zbora, te kada su se pjevači, između ostaloga, borili i za hrvatski jezik. Na kraju mise zborski pjevači su župljanima i svim gostima podarili još dvije skladbe, nakon čega je biskup Mrzljak podijelio zahvalnice svim dosadašnjim voditeljima zbora te ih pohvalio kazavši da su „pjevali kao anđeli“.

Starinske crkvene popevke i napjeve, kao i suvremenu crkvenu glazbu, s mnogo ljubavi danas njeguje i čuva dvadeset i petero članova župnoga crkvenog zbora. Probe imaju jednom tjedno pod vodstvom orguljaša Kanižaja. Voditelj zbora ističe kako im je posebno značio dolazak biskupa Mrzljaka na slavlje, što im daje snagu i volju da nastave još kvalitetnije i još bolje. Svatko tko je povezan sa župom Sveta Marija ne zaboravlja spomenuti kako Ivan Mustač Kantor zauzima istaknuto i jedinstveno mjesto u povijesti zbora. Službu kantora u župnoj crkvi obavljao je više od pedeset godina, a svojim je načinom života bio itekako povezan s bogoslužjem u crkvi. Završio je glasovitu Bergarovu orguljašku školu u Celju, a bio je nadahnut idejama cecilijanskog pokreta koji je u Hrvatskoj nastojao crkvenu glazbu očistiti od svjetovne glazbe nakon i tijekom mađarizacije te njegovati hrvatsku glazbenu tradiciju. U početku je naišao na veliki otpor domaćih mađarona, no unatoč prijetnjama i stalnim podmetanjima ustrajao je. S dvanaest djevojaka, koje su u početku dolazile pjevati na kor, već nakon godinu dana orguljaškog rada u zboru proširuje brojku na njih pedeset, uključujući i mladiće koji su u početku branili djevojkama odlazak na kor.

„Ti su pjevači pjevali i u muškom zboru koji je vodio paralelno uz mješoviti. Mješoviti crkveni zbor Sveta Cecilija pod Mustačevim je vodstvom njegovao četveroglasno crkveno pjevanje i radio na očuvanju tradicije i domače reči. Velika privrženost Crkvi i ljubav prema glazbi bile su mu glavne niti vodilje za vrijeme vođenja zbora, sviranja orgulja i bilježenja starinskih napjeva kako bi ih očuvao od zaborava. U tome je i uspio jer i današnji članovi crkvenog zbora pjevaju upravo te napjeve koje je sam Kantor rukom zabilježio. Orguljaši koji su utkali dio sebe u povijest župnog zbora bili su i Mijo Jambrešić, Marija Hunjadi r. Kvakan, Lucija Orehovec r. Rusak, Vladimir Mihaljević, Ivan Mihaljević, Ivana Crnčec Mati i Martina Jakšić Rodiger.

Župni zbor iz Svete Marije je do sada imao mnogo nastupa, a tradicionalno nastupaju na Festivalu “Sveta Cecilija” u varaždinskoj katedrali, nastupali su i na nekoliko Marijinih obroka, u Zagrebu na pasionskoj baštini, u zagrebačkoj katedrali pjevanjem mise u sklopu Međunarodne smotre folklora. Sudjeluju na svim župnim i općinskim događajima gdje pjevaju vjerske i međimurske pjesme. Kantor Dominik ističe i kako su mu velika podrška pjevači, župnik Pavao Markač te obitelj i prijatelji.