ZVONIMIR EIEAK IZVJEŠAUJE POLJSKU JAVNOST O CRKVI U HRVATA, KARDINALU KUHARIAU I GLASU KONCILA U SVEZI S AKCIJOM “OLUJA”
“Postupak Crkve, ili barem njezinog najznaeajnijeg dijela poslije akcije Oluja, jedan je od njenih najozbiljnijih moralnih padova od drugoga svjetskog rata”

Najtiražnije poljske dnevne novine “Gazeta Wyborcza” u rubrici “SWIAT” (Svijet) objavile su u utorak, 5. ožujka, na str. 10 opsežni razgovor s predsjednikom Hrvatskoga helsinškog odbora Ivanom Zvonimirom Eiekom gdje on, me?u ostalim, vrlo kritieki i negativno govori o ponašanju Crkve u Hrvata, odnosno njezinog vodstva na eelu s kardinalom Kuhariaem i hrvatskoga katoliekog tjednika Glasa Koncila u vezi s vojno-redarstvenim pothvatom Oluja. Eieak time pred svjetskom javnošau teško optužuje hrvatsko crkveno vodstvo i hrvatski crkveni tisak zbog navodnog zataškavanja zloeina koji su nakon oslobo?enja poeinjeni u dotad zaposjednutim krajevima Republike Hrvatske. Prenosimo te dijelove intervjua u hrvatskom prijevodu:

U razgovoru s novinarom Davidom Warszawskim Zvonimir Eieak je rekao:”Komunizam je propao, ali to ne znaei da su sve njegove ideje bile loše samo zato što su komunistieke. Ideja bratstva i jedinstva poginula je pod velikosrpskim tenkovima, ali njezin humanistieki znaeaj još uvijek živi u ljudima. Odre?enu šansu tako?er pruža poistovjeaivanje hrvatstva s pozitivnom vizijom katolicizma ili kršaanstva, odnosno uvjerenja kako mi ne možemo biti takvi kakovi su eetnici. Tu je ipak jako važna uloga Crkve ili Crkava, koje bi mogle jako snažno kreirati takav naein razmišljanja”.
Na potpitanje novinara “U eemu je tu odgovornost Crkve?”, on je odgovorio: “Ne tako davno sam javno rekao kako je postupak Crkve ili bar njezinog najznaeajnijeg dijela poslije akcije ‘Oluja’ jedan od njenih najozbiljnijih moralnih padova od drugoga svjetskog rata. Objavljivane izjave podgrijavale su samo trijumfalizam i pogodovale razvoju netolerancije. Crkveni tjednik ‘Glas Koncila’ tiskao je elanke u kojima su poluistine i neistine bile pretvarane u kategoriene tvrdnje. Eak štoviše Crkva nije reagirala na val ubojstava i paljenja na oslobo?enim terenima Hrvatske, nego se to trudila zataškati, a nas koji smo davali svjedoeanstvo istine prikazala kao izdajnike i neprijatelje Hrvatske. Bila bi pogreška pripisivati Crkvi svjesnu laž, ali nepažnja tako?er ra?a grijeh i zlo. A ono je tako?er suviše emocionalno povezivanje ne samo s Tu?manovim režimom, nego s previše jakom euforijom naroda koja dovodi do uništenja temeljnih ljudskih vrijednosti”, te dodao: “Crkva je prekasno reagirala na ubojstva. S crkvene toeke gledišta najvažnija reakcija trebala bi biti na uništenje eovjeejeg tijela buduai da su ona svetinje u kojima prebiva Duh Božji”.
Odgovarajuai na pitanje novinara kako “ipak ne možemo zaboraviti propovijedi kardinala Kuhariaa u kojima je korio paljenje, kra?e i ubojstva”, Zvonimir Eieak je rekao: “Imate pravo. Ipak je pitanje kada je to ueinio, odmah kada je trebalo ili kasnije? A pozivajuai se na rijeei predsjednika Republike, koje garantiraju sigurnost i amnestiju svim buntovnicima koji se predaju, pozvao je srpske obitelji da se predaju u ruke hrvatskih vlasti. Zagrebaeki kardinal morao bi znati da je to pusto obeaanje, jer predsjednik nema ovlaštenja garantirati aboliciju. U hrvatskim zatvorima do danas leži oko 1.400 Srba koji su se odazvali tom pozivu. Podnose torturu, a u procesima u kaznenom postupku dobivaju vrlo visoke kazne. Ne mislite li da bi kardinal trebao pozvati predsjednika da ispuni dano obeaanje. I to nije svršetak.
Kardinal Kuharia dao je intervju talijanskom dnevnom listu ‘Il Corriere della Sera’ u kojem je ustvrdio da u Krajini tijekom osloboditeljskih akcija hrvatske vojske nije srušena ni jedna kuaa. Valjda tamo nije ni bio i nije njegov zadatak utvr?ivati broj srušenih kuaa, nego braniti evan?eosku istinu.
Od novinara agencije Associated Press doznao sam poražavajuae einjenice o egzodusu krajinskih Srba kroz hrvatski grad Sisak u Srbiju. Tamo je netko postavio hrvatske stanovnike grada u špalir iz kojih je kamenovana kolona Srba u bijegu. Nisu štedjeli niti pravoslavne redovnice. O tome sam informirao Živka Kustiaa, elana komisije Justitia et Pax koji slovi kao glavni ideolog Crkve. A on umjesto da stane u obranu tih ljudi, objavio je glasni komentar o humanitarnom obliku vojne akcije Oluja! O redovnicama u kolonama u Sisku niti rijeei. U telefonskom razgovoru mi je rekao kako ‘su Srbi ionako dobro prošli, uzevši u obzir sve ono što su nam napravili'”.
Odgovarajuai na novinarov zakljueak da se “Crkva znaei povela kao posrednik, a nije pozvala na ‘ljubav prema našim neprijateljima'”, on je dodao: “Nije dovoljno uopaeno govoriti o kršaanskim usporedbama. Sveti Franjo obraaao se ribama i pticama jer ga ljudi nisu htjeli slušati. Tu u našim uvjetima treba govoriti konkretno, jasno, nazivajuai stvari po imenu bez izbjegavanja imena i prezimena.
Razliku izme?u kršaanstva i drugih religija vidim u novoj kvaliteti koju je kršaanstvo dalo civilizaciji obvezujuai nas da ljubimo svoje neprijatelje. Te rijeei mogu izazvati osjeaaj krivnje”. Govoreai nešto kasnije u razgovoru o pripravi zakonske odredbe o vjerskim manjinama Zvonimir Eieak je navodeai kriterije po kojima ae se odre?ivati tko je, a tko nije vjerski entitet zakljueio: “U skladu s tim kriterijem u Hrvatskoj ae postojati samo katolieka zajednica, a samim tim, Katolieka Crkva postat ae državna Crkva, što je u biti einjenica. Prema tome bi Krist i njegovih dvanaest apostola tako?er bili sekta”.

Oeito je kakav utisak te tvrdnje proizvode u poljskoj javnosti koja sve dosad velikim dijelom nije sklona Hrvatskoj. Osobito kad to govori eovjek koji je uz svoju fotografiju u tim novinama ovako predstavljen: “Ivan Zvonimir Eieak 51-godišnji predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora jedna je od najpoznatijih lienosti hrvatske politieke scene. Osamdesetih godina pripadao je obnoviteljima oporbene Hrvatske narodne stranke. Obrana prava hrvatskih Srba navukla je na Eieka gnjev vlasti, ali usprkos kampanje mržnje u medijima njegovom Odboru vjeruje eak 38,9% Hrvata.”
Možda je poljski novinar pišuai te podatke uz Eiekovu fotografiju netoeno sažeo informacije koje je od njega dobio, ali za poljsku javnost to do daljnjega ostaju podaci. Mi ovdje ne znamo za Hrvatsku narodnu stranku koju bi Eieak s još nekima obnavljao 80-tih godina, niti znamo kojim je putem dobiven podatak o 38,9% Hrvata koji mu vjeruju. Upravo saznajemo da je taj intervju opsežno iz poljskih izvora prikazala amerieka katolieka agencija CNS, što znaei da je time zahvaaen veliki dio svjetske javnosti. Nažalost, jedva je moguae objektivnim podacima ispraviti krivi utisak na štetu ugleda i hrvatskoga naroda i Crkve u Hrvata. Eitatelji koji su pratili hrvatski katolieki tisak, lako mogu prepoznati Eiekovu neobjektivnost. Nije istina da su izjave hrvatskih katoliekih predstojnika u vezi s akcijom Oluja “podgrijavale trijumfalizam i pogodovale razvoju netolerancije”. Niti je istina da je “crkveni tjednik Glas Koncila tiskao elanke u kojima su poluistine i neistine bile pretvarane u kategorieke tvrdnje”. I komentator Glasa Koncila i kardinal Franjo Kuharia, svaki na svoj naein su na temlju prvih podataka s oslobo?enog podrueja izrazili stanovito zadovoljstvo što je ta vojna akcija u velikoj mjeri vo?ena izbjegavajuai nasilje nad civilima i zarobljenicima, i štedeai od razaranja osobito pravoslavne crkve. Ta radost bila je više poticaj da tako zaista do kraja i bude, nego tvrdnja da je tako u cjelini i bilo. Eim su, pak, poeele stizati vijesti o teškim zloeinima koji su se ondje dogodili, crkveni su predstavnici vrlo odre?eno reagirali.
Osobito su imale odjeka kardinalove propovijedi na više proštenja tih dana, zatim odgovarajuaa izjava Komisije Justitia et Pax. Sve je to upravo kardinal vrlo otvoreno ponovio u svom novogodišnjem intervjuu Glasu Koncila. Odgovarajuai naime u tom intervjuu na pitanje novinara o reagiranju Crkve u Hrvata na zloeine koji su se zbili na podrueju oslobo?enom u tijeku akcije hrvatske vojske “Oluja” kardinal je, istaknuvši kako Crkva u Hrvata nikada nije odustala od naeela: “Ako protivnik spali moju kuau, ja au njegovu euvati, ako sruši moju crkvu, ja au njegovu štititi i ako ubije mog oca, ja au euvati život njegova oca” rekao: “Prema tome, morali smo reagirati ako se je poslije ‘Oluje’ doga?ala pljaeka srpskih kuaa, ako su se ubijali ljudi srpske narodnosti. Tu smo morali reagirati bez obzira na ono što je prije toga ueinjeno Hrvatima. Istina je da su bile prognane stotine tisuaa Hrvata, da je u Hrvatskoj spaljeno više od 200 tisuaa kuaa, a koliko je tek ljudi ubijeno! Unatoe svemu tome, obrana nikad ne smije prijeai u osvetu. Baš tu se provjerava naše kršaanstvo: da ja mogu osloboditi svoje i braniti svoje s punim moralnim pravom, a da ne prije?em u mržnju i osvetu, da ne prije?em granice zakonite obrane. I obrana mora biti etieka. Zato, ako protivnik to nije poštivao, ja moram poštivati. Zato me žalostilo kad sam euo što se eini. Reagirao sam brzo”. Potom je kardinal dodao kako je eim je, za boravka u Okueanima, saznao da dolazi do provala mržnje i da se eini nasilje odmah reagirao. “Zato sam tada u Okueanima slaveai misu na praznom prostoru gdje je nekada stajala naša crkva a sad je nema jer su je srušili, održao cijelu propovijed protiv takvih pojava. Govorio sam da je to nasilje, da je to mržnja, da je to osveta koju si kršaanin ne smije dopustiti. Nitko, pa ni Hrvat. Kazao sam da je svaka kuaa koja je sagra?ena na hrvatskom tlu bogatstvo Hrvatske, bez obzira na to tko je vlasnik i tko je u njoj stanovao. Tko god te kuae razara, razara Hrvatsku. I prije toga rekao sam na Mariji Bistrici da mi je drago slušati apel predsjednika Tu?mana, jer i Srbi imaju pravo živjeti u svojim domovima, dakako priznavajuai državu u kojoj žive. Ne može se, dakle, reai da crkveni predstojnici nisu reagirali. Nismo ni smjeli šutjeti”. Priupitavši se potom kakvi su ljudi ti koji eine nasilje na podrueju oslobo?enom nakon ‘Oluje’ i jesu li oni kršaani, kardinal je porueivši da onaj koji se osveauje i eini zlo nije nastupio kršaanski i stoga je isti kao i onaj koji je njegovu kuau uništio rekao: “Mi to ne možemo odobriti baš zato što se zauzimamo za svakog eovjeka i volimo Hrvatsku. Što želim Hrvatskoj to želim i Srbiji. Kad upozoravamo na te negativnosti, to ne može štetiti ugledu Hrvatske. Htjeli smo upozoriti vlast da bude energiena, da to spreeava. Kazali su da nemaju dosta policije. Onda su trebali ostaviti vojsku da euva! Manje štete bi bilo. Doista, kad eitamo konkretne izvještaje, pitamo se odakle ta zloaa da netko može tako mueiti ljude, tako poniziti eovjeka. Provaliti u tu?i stan, izbaciti stanare na ulicu, prisvojiti njihovu imovinu protiv je svakog zakona. To je zloein. Svaki takav zloein treba sprijeeiti! Uvijek smo protiv svakog zloeina, tko god ga einio”!
Tako je govorio kardinal eim je dobio podatke. Otkud Eieku pravo odre?ivati kad bi, kako i koliko kardinal morao progovoriti? I kako smije zamjeriti kardinalu i drugim hrvatskim biskupima što su izrazili želju da gra?ani srpske narodnosti s tih podrueja ne bježe? Oeito su time pokazali da ne prihvaaaju etnieko eišaenje ni kad je rijee o Srbima u Hrvatskoj. To što Eieak nabraja navodne kardinalove propuste i pogreške zaista je pretvaranje poluistina i neistina u kategorieke tvrdnje. I teška je povijesna kleveta njegova tvrdnja da je rijee o “najozbiljnijem moralnom padu Crkve u Hrvatskoj nakon drugoga svjetskog rata”.
Eiekov prikaz telefonskog razgovora s Živkom Kustiaem posebni je primjer neistine i izvrtanja tu?ih rijeei. Einjenica je da je on iz Bola gdje je bio na ljetovanju telefonirao Kustiau da se u Sisku i kraj Siska doga?a to što je on opisao. Kustia je pak vea imao vijest da gra?ani srpske narodnosti koji organizirano i pripremljeno napuštaju podrueje Republike Hrvatske, voze sa sobom me?u ostalim i imovinu opljaekanu iz kuaa hrvatskih susjeda, da to voze i na kamionima i traktorima i u osobnim automobilima koje su tim susjedima opljaekali. Hrvatske izbjeglice iz tih krajeva koje su u Sisku promatrale bježanje svojih nekadašnjih susjeda sve su to vidjeli, a hrvatska je vojska štitila bjegunce od njihova moguaeg osvetniekog bijesa. Euvši da se sve završilo s nekoliko kamenica koje hrvatska vojska nije uspjela sprijeeiti, Kustia je zaista u tom telefonskom razgovoru rekao Eieku kako treba zahvaliti Bogu što se je narod ipak uspio svladati od veaih izgreda. Eieak naprosto izmišlja da mu je Kustia rekao kako “su Srbi ionako dobro prošli, uzevši u obzir sve ono što su nam napravili”.
Sasvim je izvjesno da se takve neistinite tvrdnje o Crkvi u Hrvata ne mogu smatrati dobronamjernom kritikom, nego su to po svojoj naravi i svome ueinku klevete koje zaista ugrožavaju ugled i naše Crkve i našega naroda u širokoj svjetskoj javnosti. Kad to tvrdimo, ne znaei da Eieka i druge koji tako postupaju prikazujemo “kao izdajnike i neprijatelje Hrvatske”. Samo upozoravamo na sasvim odre?ene tekstove i pozivamo odgovornu javnost da prosudi. (žk)