Migracije su fenomen na svjetskoj razini. Europa, osobito zapadna, jedno je od najbogatijih područja u svijetu što privlači milijune emigranata iz manje razvijenih europskih država, kao i s drugih, pogotovo susjednih kontinenata. Tim priljevom mijenja se demografska slika europskog a tako i hrvatskog društva.

Pastoral stranaca je na biskupijskoj razini u Hrvatskoj organiziran u Zagrebačkoj nadbiskupiji i Riječkoj nadbiskupiji. Model primijenjen u zagrebačkoj Crkvi može poslužiti kao iskustvo i primjer ostalim partikularnim Crkvama.

Emilio Marin, bivši veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici: „Ivan Pavao II. bio je prorok, Benedikt XVI. naučitelj, a Franjo pastir Crkve.“ Poslije prikaza ključnih papinskih enciklika te povijesnog razvoja socijalnog nauka Crkve, u ovom završnom, desetom nastavku feljtona profesor Ivan Matić Nević donosi peti intervju – sada s profesorom emeritusom i diplomatom Emilijem Marinom (74).

Kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru: „Papa Lav XIV. nas vraća temeljima socijalnog nauka Crkve“. U sklopu feljtona „Papinska vizija društvene pravde: Socijalni nauk Crkve od pape Lava XIII. do pape Lava XIV.” na mrežnim stranicama IKA-e donosimo intervju s kardinalom Vinkom Puljićem (80), vrhbosanskim nadbiskupom u miru i jednim od najistaknutijih crkvenih pastira jugoistočne Europe.

Mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup u miru: „Socijalni nauk Crkve nije ideologija, nego evanđeoski put služenja čovjeku“. U okviru našeg feljtona o razvoju socijalnog nauka Crkve, mons. Želimir Puljić, zadarski nadbiskup u miru, promišlja o duhovnom nasljeđu svetoga pape Ivana Pavla II. Velikoga, o otajstvu patnje kao putu spasenja te o evanđeoskom značenju socijalnog nauka Crkve za današnje hrvatsko društvo.

Prisutnost stranih radnika u Hrvatskoj stvarnost je na koju se još navikavamo. Iako su migracije oblikovale čovječanstvo, veoma su aktualizirane posljednjih godina. Prizori koje smo donedavno mogli vidjeti samo u inozemstvu postali su svakodnevnica i na hrvatskim ulicama. Takozvana „Europska migracijska kriza 2015.“, iseljavanje stotina tisuća hrvatskih građana te dolazak stranih radnika izmijenili su sliku stanovništva u našoj zemlji. Odlazak Hrvata u druge zemlje otvorio je rupe u gospodarskom sustavu Hrvatske što je nagnalo poslodavce da radi popunjavanja radnih mjesta posegnu za radnom snagom čak i s drugog kraja svijeta.

Katolički teolog i sveučilišni profesor Ivan Bodrožić: „Papa Lav XIV. naznačio je da će u središte svojega pontifikata staviti cjeloviti nauk Katoličke Crkve". Nakon prikaza ključnih papinskih enciklika i povijesnog razvoja socijalnog nauka Crkve, u ovom nastavku čitateljima donosimo razgovor s crkvenim teologom.

ENCIKLIKA "HUMANUM GENUS" PAPE LAVA XIII. - IDEOLOŠKI SUKOB CRKVE I MASONERIJE. Masonerija, snažno prisutna u političkom i društvenom životu 19. stoljeća, bila je jedna od glavnih tema s kojima se papa Lav XIII. suočio tijekom svoga pontifikata (1878. – 1903.).

PAPA LAV XIII. – NAJVAŽNIJA OBILJEŽJA PONTIFIKATA (1878. – 1903.). Pontifikat pape Lava XIII., koji je trajao od 20. veljače 1878. do 20. srpnja 1903., obuhvatio je razdoblje od 25 godina i 5 mjeseci, čime je postao četvrti najdulji pontifikat u povijesti Katoličke Crkve, iza pontifikata svetoga Petra, blaženoga Pija IX. i svetoga Ivana Pavla II.

PAPINSKA VIZIJA DRUŠTVENE PRAVDE: Najznačajnija područja enciklike „Rerum novarum“ (O novim stvarima). Enciklika „Rerum novarum“ pape Lava XIII. obuhvaća temeljna pitanja društvenog poretka i odnosa između rada i kapitala, a njezin utjecaj proteže se daleko izvan crkvenih granica.