Istina je prava novost.

Glavni urednik Hrvatske katoličke mreže Siniša Kovačić doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru

Glavni urednik Hrvatske katoličke mreže Siniša Kovačić obranio je u petak 13. ožujka doktorsku disertaciju s temom "Razvoj novinarstva na mrežnim elektroničkim publikacijama – služenje javnosti ili podilaženje ukusu publike (Utjecaj informatičkih tehnologija na interakciju s korisnicima društvenih mreža u Republici Hrvatskoj)" na Filozofskom Fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Doktorirao don Tomislav Zečević

Don Tomislav Zečević, svećenik Riječke nadbiskupije, u četvrtak 16. svibnja stekao je naslov doktora biblijske teologije na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu obranivši disertaciju pod naslovom ,,Crkva kao sveti hram Božji. Egzegetsko-teološka studija 1Kor 3,10-17 i Ef 2,19-22”.

Obrana doktorata Silvane Burilović Crnov na poslijediplomskom studiju KBF-a u Splitu

Silvana Burilović Crnov, doktorandica na poslijediplomskom sveučilišnom studiju Kršćanstvo i suvremena kultura Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu, obranila je u srijedu, 20. ožujka doktorski rad na temu „Smiljana Rendić: katolička novinarka i pratiteljica Drugoga vatikanskog sabora“, pod mentorstvom prof. dr. sc. Ante Vučkovića i uz sumentorstvo prof. dr. sc. Mladena Parlova, stekavši akademski stupanj doktorice znanosti na humanističkom području, iz polja teologije, grana fundamentalne teologije.

S. Krista Mijatović obranila doktorski rad

U ponedjeljak 26. studenoga na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s. Krista Mijatović, milosrdna sestra sv. Križa, obranila je doktorski rad pod naslovom „Razumijevanje i ostvarivanje poslanja kod redovnica u Hrvatskoj danas“.

S. M. Dijana Mihalj doktorirala kanonsko pravo

Doktorskom disertacijom „Kanonska odgovornost redovničkih ustanova i njihovih članova u području vremenitih dobara" koji je obranila 27. lipnja s. Dijana Mihalj htjela je pokazati, između ostalog, i kako se bez stalnog pozivanja na načela kanonsko-pravnog uređenja u području vremenitih dobara te na svrhe kojima je određeno njihovo posjedovanje u Crkvi, lako može upasti u logike definirane tržišno-ekonomskim pravilima koje sve više lišavaju ljudsku osobu osjećaja osobne odgovornosti u složenom procesu donošenja odluka.

1 2 3