Papa Benedikt XV. procijenio je da će za svoju mirovnu inicijativu okončanja Prvog svjetskog rata najveći otpor imati u Njemačkoj, te je za tu diplomatsku misiju odredio mladog, ali vrsnog poznavatelja međunarodnih odnosa, tada 41-godišnjeg vatikanskog diplomata Eugenija Pacellija, koji je kao učen državnik vrlo brzo detektirao (političku i socijalnu) situaciju u Bavarskoj, ali i u cijeloj Njemačkoj.

Za nas Hrvate je znakovito što je za svoga pontifikata, 1952. godine, papa Pio XII. imenovao kardinalom zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, koji je u to vrijeme pa sve do svoje smrti bio u kućnom pritvoru nakon što je pet godina robijao u Lepoglavi. Njih dvojica su bili, postoje mnogi pisani dokazi, iskreni i dobri prijatelji te dosljedni antikomunisti, što ratnim pobjednicima iz zemalja koje nisu baštinile demokraciju ni prije Drugoga svjetskog rata nikako nije odgovaralo.