Novi trobroj časopisa „Klasje naših ravni“ posvećen mons. Andriji Kopiloviću
Dr. Andrija Kopilović
Trobroj časopisa za književnost, umjetnost i znanost „Klasje naših ravni“ za 2019. godinu, u nakladi ogranka Matice hrvatske u Subotici, koji je nedavno objavljen u Subotici, tematski je posvećen nedavno preminulome svećeniku Subotičke biskupije i javnome djelatniku mons. dr. Andriji Kopiloviću (1943. – 2019.).
Časopis na najvećem broju strana donosi opsežan intervju s mons. Kopilovićem autora Milovana Mikovića, koji je glavni urednik časopisa. Intervju je, kao plod osobnoga poznanstva i višegodišnje suradnje glavnoga urednika i mons. Kopilovića, započet 2011. godine, iste u kojoj je Kopilović umirovljen. Miković je izborom vrlo kratkih pitanja nukao Kopilovića na predstavljanje pojedinih segmenata njegovoga života, koji bolje osvjetljuju vrlo složene motive za pojedine aspekte javnoga djelovanja u Crkvi i društvu. Intervju obuhvaća razdoblje od Kopilovićeva rođenja na salašu kod Bajmoka, preko preseljenja u Bajmok, osnovne škole, klasične gimnazije i maloga sjemeništa na Šalati, te započetih i prekinutih služenjem vojnog roka, i onda nastavljenim studijima teologije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1960. – 1966). Tu se dio intervjua predstavljen u ovom broju završava.
Mons. Kopilović u svojim sjećanjima vrlo zorno dočarava život bunjevačke obitelji na malome salašu i odluku da se odazove Božjem pozivu i sve posljedice te odluke na njegovu obitelj i reakcije tadašnjega administratora Bačke apostolske administrature Lajče Budanovića. U svojemu se iskazu zorno sjeća služenja vojske i svega lošega i dobroga što je doživio u Štipu, u tamošnjem garnizonu u kojemu su obično bivali vojnici koji su se pripravljali za svećeništvo bilo koje Crkve unutar bivše države. Detaljno opisuje i godine bogoslovije, te subđakonsko ređenje (od strane budućega kardinala, tada zagrebačkog pomoćnoga biskupa Franje Kuharića), đakonsko ređenje (zaredio ga je kardinal Franjo Šeper), te svećeničko ređenje koje je vodio prvi subotički biskup Matija Zvekanović. Posebnost toga intervjua u odnosnu na mnoge koje je mons. Kopilović davao različitim tiskovinama u čestim prigodama svoje svećeničke službe je neredigiran neposredni ton obraćanja koji otkriva Kopilovićevu osobnost, vrlo brz govor i dinamične periode povijesti mjesne i Crkve u Hrvata kojima je bio sudionikom i svjedokom.
Osim Mikovićeva intervjua, u časopisu je naveden i opširan osvrt iz pera samoga mons. Kopilovića „Svetište Majke Božje od suza u Subotici – Bunarić“, u kojem iznosi povijest, pojedine etape uspostave i opremanja, te suvremeni ustroj i djelovanje jednog od dva najposjećenija marijanska svetišta u Bačkoj, kojem je mons. Kopilović dugo bio rektorom. Tu su i dva članka iz njegove kolumne „Okom svećenika“ koju je pisao za subotički informativno-politički tjednik „Hrvatska riječ“: u povodu objavljivanja 300. broja i u povodu smrti fra Tadeja Vojnovića. Časopisu je pridodat in memoriam koji je prigodom smrti i sprovoda mons. Andrije Kopilovića napisao župnik subotičke Župe sv. Roka mons. dr. Andrija Anišić.