Djelo je objavljeno u povodu 20. obljetnice biskupstva i 80. godine života umirovljenoga gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića. U toj vrijednoj knjizi, kojoj su nakladnici Riječka nadbiskupija, Gospićko-senjska biskupija i Alfa, pišu 54 autora, a na njezinom predstavljanju govorili su neki od njih – uz riječkoga nadbiskupa Ivana Devčića, crkveni povjesničari dr. Franjo Velčić i dr. Marko Medved te urednik zbornika Bruno Lončarić, voditelj posebnih projekata u Novom listu.

Pod naslovom „Čovjek ostvarenih snova“ nadbiskup Devčić u Zborniku o dr. Bogoviću pisao je istaknuvši bitne odrednice njegove osobnosti i djela koja su obilježila njegov život i rad. Izdvojio je da je Bogović već kao rektor Visoke bogoslovske škole u Rijeci bio pokretač i organizator obilježavanja i znanstvene obrade obljetnica i događaja od velikog crkvenog i nacionalnog značaja, uspostavljajući suradnju i s društvenim znanstvenim krugovima i ustanovama; da su Lika, Krbava i Kordun posebna Bogovićeva ljubav te je tome području posvetio brojne znanstvene i popularne radove, pa i potaknuo povratak biskupije u Liku.

Spomenuo je i Bogovićevu knjigu razgovora i tekstova objavljenih u raznim medijima, naslovljenu „Žao mi je naroda“, i rekao da je u taj naslov sažeo svu svoju bol i tugu zbog trpljenja hrvatskog čovjeka od Krbavske bitke 1493. godine do danas, ali i svoj protest zbog aktualnog zapostavljanja i zanemarivanja tih krajeva od vlasti.

„Iz te boli i tjeskobe za budućnost naroda na tom području, kao i hrvatskog naroda u cjelini, progovarao je i progovara i sada bez dlake na jeziku, zbog čega ga mnogi cijene, a drugi osporavaju. Ali on ne mari mnogo ni za pohvale ni za kritike nego jednostavno slijedi put za koji smatra da je ispravan. A to je put ispravnog vrednovanja naše prošlosti kako bismo bolje razumjeli sadašnjost i jasnije kročili u budućnost“, poručio je nadbiskup Devčić.

Sadržaj Zbornika predstavio je dr. Medved, rekavši da objavljeni radovi opisuju Bogovića svećenika, povjesničara, profesora, biskupa i teologa, a da su neki od njih i znanstveni. Naglasio je Bogovićev znanstveni rad i njegov dijalog sa svijetom kulture, općenito da je Bogović čovjek dijaloga, neposredan i komunikativan. Kao i urednik Lončarić, izdvojio je u Zborniku objavljen izuzetan Bogovićev autobiografski tekst „Moje čitanje naroda“ i objasnio je da je nosivi dio Zbornika spašavanje povijesti – da velik broj tekstova kroz nacionalnu prizmu promatra pitanje ispravljanja i popunjavanja historiografskih sudova, do sada dominantnih.

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga – to je izričaj vjere mons. dr. Mile Bogovića, njegov život i geslo njegova biskupstva, poručio je dr. Velčić, rekavši da Bogović jest čovjek ostvarenih snova, ali i čovjek koji i danas ima snova, da je i u mirovini u stvaralačkom nemiru. Spomenuo je tri njegove povijesne teme: interes za pravoslavlje u našoj zemlji i odnos katolika i pravoslavnih, interes za glagoljsku kulturu te temu povijesti kraja iz kojega potječe i uopće povijesti Riječke metropolije. Usto je istaknuo da je Bogović bio glavni akter u mnogim važnim točkama oblikovanja crkvenog života na tim prostorima. Lončarić je posebno govorio o Bogovićevu spašavanju povijesti, što su izdvojili i drugi predstavljači, o neophodnom spašavanju povijesti istinom. Iz toga je, rekao je Lončarić, potekla ideja o ovom zborniku, na čije je izdavanje Lončarić mons. Bogovića nagovorio.

Sam biskup Bogović rekao je da je htio da knjiga bude svjedočanstvo vremena, da u njoj 54 autora intelektualaca dadu svoje svjedočanstvo, sliku svoga vremena – da je i to spašavanje povijesti; i zahvalio autorima i Lončariću koji ga je nagovorio da ovaj Zbornik nastane.

Predgovore su napisali zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, gospićko-senjski biskup Zdenko Križić i glavni urednik zbornika Bruno Lončarić. U inspirativnom i emotivnom predgovoru kardinal Bozanić je, između ostaloga naveo biskupsko geslo mons. Bogovića: „U ime Oca i Sina i Duha Svetoga”. Križ je za biskupa Bogovića neizostavan sažetak vremena i vječnosti, nadahnuća i izražaja, govora i zapisa. Križ je stvarnost nadanja i ostvarenja, trpljenja i radosti. On je viši i širi od greda na Golgoti. On seže do kamo seže pogled Božjega Sina i raširene ruke Milosrđa, do kamo seže glas Božje Riječi i darovani Duh Sveti te Marijino majčinstvo koje u Crkvi vjeruje, rađa i tješi, poručuje u svom predgovoru kardinal Bozanić, rekla je moderatorica večeri Helena Anušić, voditeljica Ureda za odnose s javnošću Riječke nadbiskupija.

Apostrofirajući kardinalove riječi, kazala je kako su autori priloga u Zborniku, kao suputnici, prijatelji i suradnici istaknuli obilježja, vrline i značenje slavljenika kao čovjeka, svećenika, profesora, povjesničara, biskupa i dionika u zauzimanju za vrednote u hrvatskom društvu. Izdvojila je i tekst jednog od autora radova predstavljenih u Zborniku umirovljenoga šibenskog biskupa Ante Ivasa koji piše o onome po čemu će pamtiti biskupa Bogovića. Između ostaloga ističe: „Uza sve obveze kojima je ispunjeno i opterećeno biskupsko služenje biskupiji i narodu, usuđujem se reći da je biskup Mile bio nadasve obuhvaćen silnom željom i neumornim nastojanjem da u sve slutnje naše Crkve i našega naroda unese Božje svjetlo, svjetlo Kristovo, svjetlo istinito koje prosvjetljuje svakoga čovjeka. I da to svjetlo ne stavi pod sud, nego na svijećnjak, da bude svjetionik, da pokazuje onoga koji je Put, Istina i Život.”

U glazbenom dijelu programa nastupile su djevojke iz Ženskog učeničkog doma „Marija Krucifiksa Kozulić” u Rijeci, Romini Peti i Zeldi Bašić.

Na kraju je najavljena tribina u povodu obilježavanja 50 godina metropolijskog sjedišta u Rijeci, a koja će se održati u Velikoj dvorani Nadbiskupskog ordinarijata u ponedjeljak 10. lipnja u 19 sati, te svečano euharistijsko slavlje u povodu proslave zlatnog jubileja Riječke metropolije i blagdana sv. Vida zaštitnika Riječke nadbiskupija i grada Rijeke, 15. lipnja u 18 sati na Trgu riječke rezolucije, a koje će predvoditi kardinal Josip Bozanić.