Misu prve večeri trodnevnice je predvodio župni vikar Župe Gospe Fatimske u Donjem Labinu vlč. Wojciech Wlazlo. Na početku se riječima dobrodošlice okupljenima obratio župni vikar katedralne župe vlč. Leonard Škec.

Predvoditelj je u propovijedi u biblijskom kontekstu pojasnio starozavjetna čitanja, posebno istaknuvši da „Evanđelje po Mateju predstavlja Krista kao novog Mojsija. Mojsije je po Židovima autor cijelog Petoknjižja, dakle i prvih pet knjiga Starog zavjeta, njihovo porijeklo pripisuje se Mojsiju koji glavni protagonist Knjige Izlaska. I Evanđelist Matej predstavlja Isusovo naučavanje oko pet govora, prvi je poznati Govor na gori.“

„Kao što je Mojsije primio od Boga Zakon na brdu Sinaj, tako Isus Krist daje novi Zakon na Brdu Blaženstava; gdje uz ostalo kaže ‘Blago siromasima duhom, blago vam mirotvorci’“.  „Zanimljivo je“, nastavio je propovjednik,  „da Isus Krist čini deset čudesa i svako od tih čuda odgovara jednoj i Božjih zapovijedi. To znači da je to jedan novi Dekalog koji Isus Krist čini.“

Predvoditelj je istaknuo da s prvom zapovijedi ‘Nemoj imati drugih bogova uz mene’ želi pokazati gubavcu kakav je Bog. „Ponekad imamo napast misliti da je svako Isusovo čudo i ozdravljenje isto, ali nije tako jer svaki čovjek ima svoju povijest“, rekao je predvoditelj i ukratko opisao status i položaj gubavaca u Isusovo vrijeme. Bili su izolirani od društva kako se bolest ne bi proširila. „Gubavac dolazi pred Isusa i kaže ‘Ako hoćeš, možeš me ozdraviti’. Time govori da Isus Krist nije samo onaj koji je svemoćan, koji može izliječiti, već On i hoće pomoći čovjeku, o tome govore i očevi Crkve“, rekao je predvoditelj te spomenuo sv. Ivana Krizostoma. „Isus nije samo onaj kojeg treba moliti, već je njegova želja, duboka čežnja da pomogne čovjeku izaći iz njegove situacije.“

Nastavio je spomenuvši knjigu Grgura Velikog „Regula pastoralis“, koja je nekada bila obvezno štivo za svećenike, a u kojoj je riječ o tome tko može biti svećenik. Svećenik ne smije biti čovjek koji živi da ugađa svome tijelu jer tada duhovna dimenzija njegovog života pada u drugi plan. Predvoditelj je spomenuo da se u Isusovo vrijeme smatralo da gubavac ne može biti svećenik jer je zbog stalnog svrbeža koncentriran na sebe, na olakšavanje tegobe svome tijelu.  Kao što Gospodin ozdravlja, čisti gubavca od njegove bolesti, tako čisti i svakoga tko mu se približi, čisti ga od egoizma i ugađanja samo sebi.

„Čovjek, približavajući se Bogu, sve više postaje sposoban uvidjeti svoju nečistoću grijeha. Ono što nas čini sposobnim da uđemo u zajedništvo s Bogom je vjera. I to što je tog čovjeka učinilo sposobnim da primi od Boga dar je upravo vjera. Nikakve zasluge, nikakva njegova dobra djela, nego vjera ga je natjerala da vidi u Isusu Kristu nekoga koji mu može pomoći i nekoga koji ga može ozdraviti, nekoga koji ga može i želi vratiti u život“, rekao je.

Propovjednik je aktualizirao tu biblijsku sliku u današnjem vremenu kada ljudi često izbjegavaju osobe koje su posebno iscrpljujuće u komunikaciji. „A naprotiv, onaj koji je kao Krist može komunicirati s ovakvim ljudima i, još više, onaj tko ima Krista u sebi može ljudima pomoći da upoznaju Božju moć“, dodao je. Spomenuo je nadalje svojevrsno ograničenje koje ponekad svećenici imaju u kontaktiranju s ljudima. „Na neki način, zbog našeg životnog odabira smo malo ograničeni u našem djelovanju, ali vi ne, vi imate puno veći domet, možete dovesti ljude Kristu, možete ljudima o njemu posvjedočiti“, rekao je.

„Neka ovo evanđelje koje smo čuli bude na poticaj da opet povjerujemo u Kristovu moć, da mi prvi osjetimo da smo taknuti od Krista koji se nije zgražao nad našom slabošću, koji se nije zgražao nad našom situacijom, nego, naprotiv, uvijek je bio pun sućuti, pun suosjećanja, pun milosrđa prema nama. Eto, dotaknuo nas je svakog na poseban način. Osjetili smo taj Božji dodir puno puta“, rekao je predvoditelj te nastavio, citiravši porečkog i pulskog biskupa u miru Ivana Milovana riječima da su „sakramenti Božji dodir“. U tom smislu je pozvao okupljene da sagledaju euharistijsku službu koja je slijedila u nastavku te mise.

„Eto, Bog koji nas dotiče i na taj način nas također može ozdraviti. Potrebni smo vjere. Neka nas sveti Toma zagovara da možemo biti ljudi vjere, da ne budemo malovjerni, nego da vjerujemo u Bogu i njegovoj moći“, zaključio je. Drugoga dana trodnevnice, u subotu 1. srpnja, misu će predvoditi župnik u Vodnjanu vlč. Damir Štifanić, a trećega dana, u nedjelju 2. srpnja, nakon svečane Prve večernje sv. Tomi u čast, misu će slaviti kanonik pulskog stolnog kaptola sv. Tome apostola preč. Marijan Jelenić. Nakon mise uslijedit će koncert klasične glazbe sv. Tomi u čast.