Uz zborovođe iz župa Sarajevske i Splitsko-makarske nadbiskupije te župa Šibenske i Mostarske biskupije, na skupu su nazočili provincijal fra Marko Mrše i provincijalka s. Andrea Nazlić. Predavači na seminaru bili su fra Domagoj Volarević, profesor liturgike sa KBF-a u Splitu i fra Stipica Grgat, dugogodišnji zborovođa u Župi Gospe od Zdravlja u Splitu. Na početku seminara, nakon riječi dobrodošlice fra Stipice Grgata, pročelnika za Zlatnu harfu, nazočne je pozdravio provincijal Mrše istaknuvši važnost ovakvih skupova, a potom s. Nediljka Milanović – Litre, pokrajinska povjerenica za Zlatnu Harfu.

Prvo predavanje Glazba u liturgijskom prostoru održao je fra Domagoj Volarević. Predavač je naglasio da glavna nit vodilja u raspravama o crkvenoj glazbi treba biti liturgijski prostor i da moramo biti svjesni da je to prostor bogoslužja. Istaknuo je da je za ispravan odabir glazbe za ili izvan liturgijskoga prostora potreban osjećaj za sakralno, a preduvjet je znanje da glazba treba biti dio radosnog prinosa hvale, da ljudski glas ulazi u područje svetoga i da glazba mora poticati na molitveni duh. Predavač je rekao da glazba mora biti u službi svetosti, mora poticati na svetost i mora izvirati iz osjećaja svetosti, te je pozvao nazočne da kroz svakodnevnu molitvu pokušaju što više raditi na tom osjećaju.

Drugo predavanje pod naslovom Zlatna harfa 35 godina poslije održao je fra Stipica Grgat, ističući da je glavni cilj izlaganja pojasniti povod nastanka Zlatne harfe. Podsjetio je na povijest i društveni kontekst nastanka duhovne šansone. Istaknuo je da duhovna šansona ne bi bila toliko upitna da nije ušla u svetu misu, i iz nje izgurala pravu liturgijsku glazbu. Naglasio je da je danas toliko loše glazbe u Crkvi. Zbog toga je šansona postala kamen spoticanja. Podsjetio je kako po koncilskom učenju ništa ne može nadomjestiti gregorijansko pjevanje, vokalnu polifoniju i pučku popijevku. Ustvrdio je da nitko nije protiv lake i zabavne duhovne glazbe, ali takvoj glazbi nije mjesto u liturgiji. Mlade o toj temi treba educirati.

Kao plod nastojanja očuvanja liturgijske glazbe, nastala je Zlatna harfa, 1984. godine. Samim osnivanjem Zlatna harfa je jasno rekla „ne“ zabavnoj duhovnoj šansoni tj. neliturgijskoj glazbi u misnim slavljima. Ciljevi osnutka Zlatne harfe su obnova liturgijskog pjevanja, propagiranje naše glazbene baštine, te poticanje suradnje zborovođa i stvaralačkog duha skladatelja. Predavač je na kraju pozvao sve zborovođe da budu jedinstveni u svom radu jer je, kako je rekao, problem oko liturgijske glazbe odavno postao gorućim.

Organizatori seminara bili su Vijeće franjevačkih zajednica u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, te Udruga dječjih župskih zborova Zlatna harfa.