Knjigu su, uz autorice dr. Jadranku Rebeku Anić sa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split i doc. dr. Irenu Sever Globan s Hrvatskoga katoličkog sveučilišta u Zagrebu, predstavili bibličar doc. dr. Domagoj Runje, profesor na KBF Sveučilišta u Splitu, i mr. Blažena Radas, profesorica na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Program je moderirala voditeljica nakladničke službe Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i izvršna urednica knjige Mirjana Paić-Jurinić.

Nijedan biblijski lik – uključujući Judu, možda čak i Isusa – nije u ljudskoj mašti, legendama, književnosti, likovnoj, kazališnoj i filmskoj umjetnosti dobio tako živopisan i bizaran život kao Marija Magdalena. Novozavjetni lik Marije iz Magdale prošao je proces promjene od Isusove učenice, svjedokinje uskrsnih događaja i prve navjestiteljice uskrsnuća, apostolice apostola, preko lika raskajane i obraćene grešnice do Isusove ljubavnice ili supruge. Svi ti pomaci u prikazu njezina lika zrcale teme pojedinih crkveno-društvenih konteksta i stoga su zanimljivi i onda kada se udaljuju od novozavjetnih izvora, piše na pozivnici za predstavljanje knjige.

„Zanimanje za Mariju Magdalenu rodilo se početkom devedesetih godina kad sam nakon završene teologije prvi put naišla na knjigu ‘Postati svoj čovjek: Žene oko Isusa’ teologinje Elisabeth Moltmann–Wendel u kojoj autorica tumači da treba razlikovati Mariju iz Magdale od drugih novozavjetnih ženskih likova koji su s njom stopljeni. Uočila sam da na hrvatskom jeziku ne postoje znanstveni radovi, monografije koje se bave tom temom i 2016. godine odlučila napisati knjigu u kojoj bi hrvatskoj javnosti prikazala složenost istraživanja o Mariji Magdaleni, suvremena tumačenja njezinog lika u Novom zavjetu i apokrifima kao i suvremene rasprave o ženama kao Isusovim učenicama i apostolama. Prikaz njezina lika u legendama nisam htjela svesti na prepričavanje legendi već analizirati njihov nastanak i razvoj. Posebno su me zanimale razlike između legendi zapadnog i istočnog kršćanstva“, kazala je autorica dr. Anić.

„Osobito mi je bilo stalo da knjiga bude interdisciplinarna. Drago mi je stoga što je kolegica Irena Sever Globan prihvatila obraditi lik Marije Magdalene u filmskoj umjetnosti. Na početku zajedno donosimo složenost rasprava o Mariji Magdaleni kako u teologiji tako i u likovnoj umjetnosti i povijesti književnosti. Dio knjige koji ja potpisujem sadrži je prikaz Marije Magdalene u Novom zavjetu, apokrifnim spisima, kod crkvenih otaca i legendama. Prikazala sam posebno legende kršćanskoga istoka i kršćanskoga zapada. U suvremenim romanima i u filmskoj umjetnosti Marija Magdalena još se uvijek prikazuje kao velika grešnica. U tim romanima i filmovima uglavnom se očituje zanimanje za Isusovu ljudskost na koju spada i življena seksualnost i lik Marije Magdalene je instrumentaliziran u tu svrhu. U Novom zavjetu ona je prikazana kao Isusova učenica i apostola i ništa od tih erotskih elemenata o njoj ne možemo naći. Mišljenja sam da će ova knjiga pomoći da razumijemo odakle dolaze takva tumačenja, zašto se stavljaju takvi naglasci i kako ih trebamo razumjeti i vrednovati“, poručila je autorica dr. Anić.

„U sva četiri evanđelja spominje se Marija Magdalena i to se najviše spominje kod Isusova uskrsnuća. Kod evanđelista Mateja, Marka i Ivana ona je slijedila Isusa do njegova groba i bila apostola apostolica, navjestiteljica njegova uskrsnuća; kod Luke ona je spomenuta u smislu one iz koje je Isus izagnao sedam đavola i taj podatak je otvorio prozor mašti da se njezin život interpretira na različite načine“, kazao je bibličar dr. Runje i zaključio da se radi o znanstvenoj knjizi vrijednoj za prevođenja na neki od tzv. velikih jezika.

Profesorica povijesti filma mr. Radas govorila je o drugom dijelu knjige čija je autorica doc. dr. Irena Sever Globan a u kojem je prvi put prikazana Marija Magdalena u filmskoj umjetnosti. Naglasila je da je knjiga važna iz više razloga: „Ona je sistematsko i temeljno istraživanje kontraverznog lika Marije Magdalene u filmu. Važna je jer uzima u obzir ne samo film nego i sve oko filma: kritike, recenzije, najave i na taj način govori nam mnogo o tom vremenu i ne samo o Mariji Magdaleni nego i o samom društvu. Važno je i to što je doc. dr. Sever Globan uvrstila i taj zadnji film ‘Marija Magdalena’ Gartha Davisa iz 2018. godine koji Mariji Magdaleni vraća naslov apostolica apostola.“

Preko video snimke sudionicima predstavljanja obratila se i autorica Irena Sever Globan. Govorila je o motivima koji su je potakli na pisanje knjige, o ključnim prekretnicama u prikazima lika Marije Magdalene u filmskoj umjetnosti te o spoznajama do kojih ju je dovela analiza filmova o Mariji Magdaleni.