Rijeka, (IKA) – Svečanom akademijom u Hrvatskom narodnom kazalištu Ivana pl. Zajca, koju je ta kazališna kuća pripremila u suradnji s riječkim Kapucinskim samostanom, započela je 13. listopada završna proslava 400. obljetnice od dolaska kapucina u Rijeku i u Hrvatsku.
U tijeku 400 godina diljem Hrvatske franjevci kapucini su, uz širenje Radosne vijesti, obogaćivali i kulturu ove zemlje, rekao je kapucinski provincijal fra Ivica Petanjek, dodajući da su kapucini uvijek u službi naroda kojem su bili poslani i malog čovjeka kojem su nastojali ostati vjerni. Svečanosti su nazočili brojni uglednici iz crkvenoga, kulturnog i političkog života, među kojima i fra Jure Šarčević, generalni definitor Kapucinskog reda, predstavnici pokrovitelja obljetnice – Sabora RH, Grada Rijeke, PGŽ-a i Riječke nadbiskupije.

Izvedbom nekoliko skladbi koje su skladali hrvatski kapucini, zbor riječke opere uveličao je slavlje. Vrhunac večeri bila je koncertna izvedba riječkog zbora i orkestra Rosinnijeve “Stabat Mater” pod ravnanjem maestra Igora Vlajnića. Zbor riječke opere izveo je djela dvojice istaknutih skladatelja kapucina o. Zvonimira Marije Pšaga i o. Anselma Canjuge. Na kraju je izveden Rossinijev “Stabat Mater” pod ravnanjem mo. Igora Vlajnića, Solistički su nastupili riječki operni pjevači, nacionalna prvakinja, riječka sopranistica Mirella Toić i mlada mezzosopranistica Kristina Kolar, tenor Sergej Kiselev i bariton Siniša Štork.

Proslava 400. obljetnice nastavljena je 14. listopada Međunarodnim znanstvenim skupom u Art kinu Croatia u Rijeci, na mjestu na kojemu su kapucini započeli svoje djelovanje u Hrvatskoj. Skup je molitvom otvorio kapucin fra Stanko Dodig, a čestitke kapucinima uputili su Dorotea Pešić Bukovac uime grada Rijeke, Jasna Blažević uime Primorsko-goranske županije, Miljenko Domijan uime Ministarstva kulture te riječki nadbiskup Ivan Devčić. Hrvatska kulturna baština bila bi daleko siromašnija bez djelovanja franjevaca kapucina, jednoglasna je procjena čestitara.
Skupu su se obratili i generalni definitor Šarčević te provincijal Petanjek, pojasnivši kako je želja kapucina bila taj visoki jubilej proslaviti upravo znanstvenim skupom kako bi, nakon što se izda zbornik izlaganja, ostao trajni pisani spomen o djelovanju kapucina u četiri stoljetnoj povijesti na tim prostorima. “Ni ovim skupom nećemo obuhvatiti sve što su kapucini ostavili kao kulturnu baštinu, ali ćemo biti bogatiji za ono što na njemu saznamo”, rekao je fra Ivica.
Suorganizator skupa je riječki ogranak Matice hrvatske te je u uvod u znanstvena izlaganja dao njezin predsjednik Goran Crnković. “O kapucinima već je često bilo riječi posebno pri spomenu na djelovanje nekih istaknutijih kapucina. Ovaj je skup prilika da se objedini njihova povijest i na jednom mjestu prikaže njihovo djelovanje u osam samostana u Hrvatskoj”, rekao je Crnković otvarajući skup.
U kinu koje pripada kapucinima i koje je dano na korištenje Gradu kako bi se u njemu okupljali ljubitelji filma, simpozij je okupio 16 predavača koji su svojim izlaganjima zahvatili djelovanje kapucina u svim dijelovima Hrvatske. Dodatni sadržaj znanstvenom skupu upotpunilo je predstavljanje knjige “Kapucini – povijest jedne franjevačke obitelji” fra Mariana D’Alattia te promocija poštanske marke posvećene kapucinskom jubileju u Hrvatskoj. Prvo predavanje održao je dr. fra Emanuel Hoško, objasnivši prilike u Crkvi u vrijeme dolaska kapucina i razloge za njihov dolazak. “Dolazak kapucina višestruko je uvjetovan”, istaknuo je dr. Hoško, navodeći pet razloga koji su doveli do toga. “Nagli razvoj reda kapucina, zamor drugih redovničkih zajednica, protureformacijsko djelovanje, širenje duha postridentinske obnove i bliskost sv. Franje prema ovim krajevima doveli su kapucine u Rijeku”, rekao je Hoško. U nastavku znanstvenih izlaganja predstavljeno je djelovanje kapucina od susjedne Slovenije preko cijele do Bosne i Hercegovine.
Znanstveni skup završen je 15. listopada otvorenjem izložbe o kapucinima u Pomorskom i povijesnom muzeju hrvatskog primorja. Naslov izložbe “Od bitija kapucinskoga fragmenti” parafraza je poznate knjižice biskupa Šimuna Kožičića Benje tiskane u Rijeci godine 1531. i ukazuje da su na izložbi sakupljeni najvrjedniji eksponati iz kapucinskih samostana u Hrvatskoj. “Želja nam je da ova izložba bude poticaj i zametak jedne opširnije postave u budućnosti koja bi obuhvatila sveukupnu kulturno blago kapucina”, rekao je otvarajući izložbu izaslanik ministra kulture Božidara Biškupića i jedan od organizatora Goran Crnković.
Rukopisi, tiskane knjige, sakralni i drugi predmeti iz knjižnica i riznica riječkog i drugih kapucinskog samostana u Hrvatskoj veliko su kulturno bogatstvo koje su kapucini tijekom stoljeća sačuvali. Autori izložbe Anica Vlašić-Anić i Damir Sabalić istaknuli su kako su mnoga vrijedna otkrića pronađena pregledom samostanskih arhiva tek posljednjih godina te zahvalili gvardijanima samostana koji su im omogućili istraživanja. “Većina ovih otkrića iz posljednjih godina danas će se predstaviti prvi put”, objasnila je Vlašić-Anić. Prvorazredna otkrića su rukopisi na glagoljici pronađeni u koricama ili na stranicama knjiga. Među najvrjednije spada rukopis na glagoljici “Fragment Mudrih izreka” s početka druge polovice 13. stoljeća, najstariji glagoljski rukopis pronađen u Rijeci i najstariji primjerak hrvatskoglagoljskog prijevoda te biblijske knjige. Jedno od iznenađenja je i otkriće hebrejsko-aramejskih fragmenata Knjige Izlaska datirani u razdoblje između 12. i 15. stoljeća, pronađenih također u riječkom kapucinskom samostanu Gospe Lurdske.
Na otvorenju izložbe govorili su i riječki nadbiskup Ivan Devčić, provincijal Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Mandića fra Ivica Petanjek, zamjenik riječkog gradonačelnika Miro Matešić te djelatnica muzeja Denis Napokoj. Klapa s Donje Drenove prigodno je izvela Mozartovu skladbu “Kapucinska brada”, koju je taj veliki umjetnik posvetio upravo kapucinima.
Proslava jubileja zaključena je euharistijskim slavljem u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske u koje je 16. listopada predvodio nadbiskup Devčić. Kapucini su željeli zahvaliti Bogu za sve učinjeno u četiristoljetnom djelovanju na tlu Hrvatske u gradu u kojem su započeli svoje djelovanje na hrvatskom tlu, u samostanu i crkvi koja je sagrađena prije 400 godina i nezaobilazni je dio identiteta Rijeke. U koncelebraciji slavlja pridružio se i gospićko-senjski biskup Mile Bogović, te provincijal Petanjek, generalni definitor Šarčević te franjevački provincijal o. Željko Železnjak, brojni kapucini iz Rijeke i Hrvatske te svećenici i redovnici, a vjernici su ispunili najveću riječku crkvu.
“Mnogi su u našem gradu i okolici Bogu zahvalni što su mogli biti svjedocima iznimne pobožnosti i duhovnosti nekih pripadnika ovog samostana, koji je u nekim trenucima svoje povijesti bio žarište duha i kulture i na širem nacionalnom planu”, rekao je nadbiskup Devčić u propovijedi. Riječki kapucini u ovih su 400 godina bili sol i svjetlo u svojem okruženju. “Bili su to mnogim bolesnicima o kojima su duhovno skrbili, kao i mnogim raskajanim grešnicima kojima su po služenju Crkve u sakramentu ispovjedi udjeljivali odrješenje od grijeha. Posebno je ova velebna crkva, koja svjedoči i o njihovoj iskrenoj pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji, bila i ostala velikom ispovjedaonicom za Riječane i ljude iz bliže i dalje okolice. Bili su sol i svjetlo svojom propovjedničkom djelatnošću i posebno svojim misionarskim radom u krajevima koji su se dugo vremena nalazili pod turskom vlašću. Bili su sol i svjetlo i po dobroj štampi koju su umnažali i širili. Sve su to mogli biti jer su u svom srcu nosili sol božanske nepokvarljivosti i svjetlo Božje riječi”, zaključio je nadbiskup, poželjevši kapucinima da nastave svoje plodonosno djelovanje. Proslavu 400. obljetnice zaključio je provincijal Petanjek, zahvalivši na kraju mise svima koji su sudjelovali u organizaciji bogatog programa obilježavanja toga važnog jubileja.