Uz više redovničke provincijale i provincijalke iz Hrvatske i njihove predstavnike, više redovničke provincijale i provincijalke iz BiH, predsjednika Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života gospićko-senjskog biskupa Zdenka Križića na Skupštini su sudjelovali i s. Kata Karadža, potpredsjednica KVRPP BiH, i s. Mojca Šimenc, HMP, članica Izvršnog odbora Konferencije redovničkih ustanova Slovenije (KORUS), koji su pozdravili skup.

Osvrnuvši se na temu Skupštine biskup Križić između ostaloga je napomenuo kako često riječ „ekonomija“ izaziva spontanu reakciju da ekonomija nema nikakve veze sa svetošću, no ekonomija u službi karizme i poslanja je itekako važna. Podsjetio je na nedavnu poruku pape Franje Generalnom kapitulu kapucina kada je istaknuo da je „… transparentno i profesionalno upravljanje gospodarskim resursima slika prave obitelji koja hodi u suodgovornosti i solidarnosti među svojim članovima i sa siromašnima“.

Predsjednica HRK s. Ana Marija Antolović pročitala je pismo kardinala Josipa Bozanića je uz čestitke i pozdrave zahvalio „Bogu za dar i poslanje redovništva u Crkvi te za udioništvo redovnika i redovnica u njezinu životu“.

Domaćin, gvardijan franjevačkog samostana u Dubravi i član Skupštine HRK fra Svetozar Kraljević u svojoj dobrodošlici istaknuo je da takvi susreti uvijek upiru pogled „na naša sadašnja mjesta ali i mjesta naših osnivača koji su napravili hrabre iskorake“, te provincijalima i provincijalkama poželio takvu, osnivačku hrabrosti i danas.

Skupština je u svom prvom dijelu 17. listopada održana u zajedništvu sa Konferencijom viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine (KVRPP BiH). Predavanja o smjernicama Kongregacije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života „Ekonomija u službi karizme i poslanja. Boni dispensatores multiformis gratiae Dei (1 Pt 4,10) održali su potpredsjednik HRK fr. Slavko Slišković i fra Ratko Radišić, OFM.

Predstavljajući višim poglavarima i poglavaricama prva dva dijela smjernica „Ekonomija u službi karizme i poslanja“, u povijesnom pogledu na redovništvo iz kuta ekonomije Slišković je napomenuo kako je na ekonomskom području Crkva napravila najveće iskorake upravo kroz redovnički život kada uvodi zajedničko privređivanje, valorizira rad, sredstva za proizvodnju, radno vrijeme, uvodi bankarstvo i slično. Redovništvo je poslužilo i relativiziranju materijalnoga kako ono ne bi postalo važnije od osobe. Napomenuo je da se Smjernice mogu promatrati kroz dvije tematske cjeline – promišljanje o ekonomiji u duhu vjernosti pojedinoj karizmi i praktični dio u kojemu se izlažu pojedini aspekti kanonskoga prava i praksa Kongregacije kada su u pitanju materijalna dobra, te predlažu mogući instrumenti planiranja i programiranja.

Zaključio je da ekonomija ne može biti etički i antropološki neutralna jer ili pridonosi izgrađivanju pravednosti i solidarnosti ili pak dovodi do isključivanja i odbacivanja. Svi članovi moraju postati odgovornima u upravljanju ekonomskim dobrima u službi ciljeva koji su izraz vlastite karizme. Govoreći o drugom poglavlju „Božji pogled: Karizma i poslanje“ ustvrdio je da je posvećeni život nužno vezan uz eshatološko iščekivanje. Božji pogled omogućuje spremnost nadilaženja načina na koji se nešto čini, struktura koje su postale nedjelotvorne i zastarjele. Upravo „karizme omogućuju vidjeti sposobnost tamo gdje drugi opažaju samo neprikladnost. Smjernice ističu nužnost djela koje će imati društveno-crkvenu znakovitost i evanđeosku djelotvornost, a pri tome se ne treba plašiti pri ocjeni stvarne izvedivosti pojedinog djela uz valoriziranje znanja ustanove uključiti i vanjske stručnjake. Činiti zajedno znači ne prepuštati određeno djelo samo pojedincu ili samo pojedinoj zajednici, nego treba biti plod međusobne suradnje.

Fra Ratko Radišić kao crkveni pravnik, govorio je 3. i 4. poglavlju Smjernica koja donose konkretne upute, savjete i tumačenje propisa.

Misno slavlje prvoga dana Skupštine predvodio je u crkvi Kraljice svete Krunice biskup Križić redovničkim poglavarima. U propovijedi je istaknuo problem kada, Pavlovom terminologijom, u zajednici oni „jaki u vjeri“ pokleknu, povuku se i prepuste „slabima u vjeri“ da dominiraju ili se dadu zavesti u smislu da se uopće ne suprotstavljaju njihovu stilu života, štoviše, nekada im i podilaze jer se ne žele zamjeriti. Upozorio je da se i duhovni autoriteti mogu „deformirati, mogu u mnogočemu izobličiti lice redovničke zajednice i Crkve“, poručivši da se duhovni autoritet stječe poniznošću i spremnošću pasti na koljena.

Nakon mise sudionici skupštine posjetili su zgradu novoga sjedišta Hrvatske redovničke konferencije u ulici Slavoljuba Bulvana 4, na Borongaju koje je blagoslovio biskup Križić.

Drugi dan Skupštine, 18. listopada, viši poglavari i poglavarice Hrvatske redovničke konferencije nastavili su rad najprije poslušavši godišnje izvješće predsjednice o radu HRK, raspravljajući izvještaje povjerenstava HRK i aktualne teme u Crkvi. Raspravljajući sva podnesene izvještaje i prijedloge viši redovnički poglavari i poglavarice donijeli su nekoliko konkretnih odluka i zaključaka.

Tako su prihvatili Godišnje izvješće o radu i Financijsko izvješće predsjednice Antolović za proteklo razdoblje. Radeći u skupinama, rovincijali i provincijalke Skupštini su predložili više prijedloga. Glasovanjem su prihvaćeni prijedlozi o osnivanju Škole za odgojitelje u okviru Hrvatske redovničke konferencije. Prihvaćen je i prijedlog da se organiziraju seminari iz područja ekonomije kako bi se provincijali i provincijalke te ekonomi zajednica upoznali s aktualnim ekonomskim pitanjima. Raspravljali su i o sve većoj potrebi organizirane i zajedničke skrbi za starije članove zajednica. Zaključeno je da se po tom pitanju ispita mogućnost organizirane skrbi za starije unutar već postojećih kapaciteta neke od redovničkih zajednica. Skupština je na kraju usvojila i Pravilnik o radu i gospodarskom i financijskom poslovanju Hrvatske redovničke konferencije. Nakon rasprave usvojena je i odluka o osnivanju radne skupine HRK koja će raditi na izradi Smjernica za zaštitu maloljetnika i ranjivih skupina.

Skupština je završena euharistijskim slavljem koje je u samostanskoj kapeli predvodio potpredsjednik Slišković u koncelebraciji s višim redovničkim poglavarima.

Skupštinu su kroz oba dana moderirali članovi Vijeća HRK: o. Srećko Rimac, provincijal Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa, s. Gordana Igrec, provincijalna glavarica kćeri Božje ljubavi, i s. Ksenija Leko, provincijalna glavarica Hrvatske provincije uršulinki Rimske unije.