Vatikan, (IKA) – Nakon što je 20. studenoga zatvorio Sveta vrata vatikanske bazilike i zaključio izvanrednu Godinu milosrđa, papa Franjo potpisao je svoje apostolsko pismo „Misericordia et misera” – „Milosrđe i bijeda” upućeno čitavoj Crkvi kako bi nastavila živjeti milosrđe doživljeno tijekom Izvanrednog jubileja. Iz Papinih ruku pismo su primili predstavnici cijelog Božjeg naroda: manilski nadbiskup kardinal Luis Antonio Tagle; mons. Leo William Cushley, nadbiskup Saint Andrewsa i Edinburgha; dvojica svećenika misionara milosrđa, jedan iz Demokratske Republike Kongo a drugi iz Brazila; stalni đakon iz Rimske biskupije, zajedno s njegovom obitelji; dvije redovnice, jedna iz Meksika a druga iz Južne Koreje; obitelj iz SAD-a koju čine roditelji, djeca i bake i djedovi; dvoje zaručnika; dvije majke vjeroučiteljice iz jedne rimske župe te jedna invalidna i jedna bolesna osoba.
Ovo je vrijeme milosrđa, istaknuo je papa Franjo u apostolskom pismu u kojem su sadržane četiri važne odrednice: svi će svećenici moći dati odrješenje onima koji su počinili grijeh pobačaja; misionari milosrđa će nastaviti svoju službu; vjernici koji pohađaju Bratstvo sveti Pio X. i nadalje će valjano primati sakramentalno odrješenje, i kao četvrta odrednica ustanovljen je Svjetski dan siromaha. Kao sliku Jubileja Papa je odabrao susret između Isusa i preljubnice: Nije to apstraktni susret grijeha i suda, već grješnice i Spasitelja, a sveti Augustin veli „bijednice i milosrđa”.
Farizeji i pismoznanci podsjećaju Isusa da Mojsijev zakon zapovijeda kamenovanje preljubnice. Isus pak, kaže Papa, Mojsijevu zakonu vraća izvorni smisao. U središtu nije zakon i zakonska pravda, već Božja ljubav, koja poznaje tajne ljudskog srca i ima primat nad svime. Isus je gledao u oči preljubnicu, a u njezinu srcu je našao želju da ju se shvati, da joj se oprosti, da ju se oslobodi. Ljubav je jača od grijeha i omogućuje drukčiji život, kaže se u pismu. Boga ne može ništa spriječiti da zagrli sina koji mu se vraća. Priznavati jedino zakon znači podcjenjivati vjeru i Božje milosrđe. Zakon ima propedeutičku vrijednost, a cilj mu je ljubav (usp. Gal 3, 24; 1 Tim 1, 5). Kršćanin je pozvan živjeti novost evanđelja, „zakon Duha, koji daje život u Kristu Isusu” (Rim 8, 2). Uvijek valja vjerovati u snagu Božje milosti, ustvrdio je Papa. Nitko ne može uvjetovati Božje milosrđe jer je besplatno, bezuvjetno i nezasluženo. Milosrđe je stvarna ljubav koja praštanjem preobražava i mijenja život. U kulturi kojom vlada tehnika, potrebni su svjedoci nade i prave radosti da rasprše varke koje obećavaju umjetne rajeve, primijetio je Sveti Otac. Slavili smo Godinu milosrđa tijekom koje nam je darovano obilje milosrđa. Sada valja nastaviti taj hod, poslušni Duhu, koji otvara nove putove da se svima nosi spasonosno evanđelje. Papa podsjeća da milosrđe ima središnje mjesto u euharistijskom slavlju i Božjoj riječi, te poziva da se jedna nedjelja u liturgijskoj godini posveti produbljivanju Svetoga pisma.
Papa ističe da sakrament pomirbe treba zauzeti središnje mjesto u kršćanskom životu, jer po tom sakramentu ponovo bivamo djeca Božja. Sveti Otac stoga potiče svećenike da sa svima budu gostoljubivi, svjedoci očinske nježnosti unatoč težini grijeha, jasni u izlaganju moralnih načela, velikodušni u dijeljenju Božjega oproštenja. Svaki ispovjednik treba biti svjestan da je grešnik i istodobno službenik milosrđa. Papa se obraća obiteljima u teškoći, pozivajući ih da „sve ljudske teškoće promatraju s ljubavlju Boga, koji se ne umara prihvaćati i pratiti”. Od svećenika zahtijeva „pozorno duhovno razlučivanje, duboko i dalekovidno, kako bi svatko moga osjetiti da ga Bog ljubi te da može aktivno sudjelovati u životu zajednice i biti dio Božjega naroda”.
Završava Jubilej, ali vrata milosrđa našega srca ostaju uvijek otvorena. Naučili smo da se Bog priginje nad nas (usp. Hoš 11, 4), mi ga trebamo oponašati priginjući se nad našom braćom, osobito nad siromašnima i trpećima. Ne možemo zaboraviti siromašne, ističe Papa i stoga određuje da se u cijeloj Crkvi na 33. nedjelju kroz godinu obilježava Svjetski dan siromaha. Ovo je trenutak da se da maha mašti milosrđa, koje svakodnevnim malim gestama, konkretnim znakovima dobrote i nježnosti prema najslabijima, nezaštićenima i napuštenima može pokrenuti pravu kulturnu revoluciju u cijelom svijetu, ističe se u zaključku apostolskoga pisma.